Britanska kruna svoju je vlast u sjevernoameričkim kolonijama nastojala održati vrlo nepopularnom gospodarskom politikom i eksploatacijom, što je izazvalo otpor američkih kolonista. Događaji poput “Bostonske čajanke” i “Bostonskog masakra” rezultirali su otvorenim sukobima te nagnali koloniste u borbu za odcjepljenje američkih kolonija od Velike Britanije. Incident koji je označio početak američkog rata za neovisnost, a koji su suvremenici poslije nazvali “pucanj koji se čuo u cijelome svijetu”, zbio se 19. travnja 1775. kada je britanski general Thomas Gage uputio manju postrojbu u Concord, nedaleko od Bostona, da lokalnoj miliciji oduzme barut i oružje, ona se kod Lexingtona sukobila s američkim kolonistima.
Malobrojna je američka milicija razbijena, ali su se uskoro okupili drugi borci pa se još istoga dana zbio veći okršaj kod Concorda. Ondje su pak Britanci pretrpjeli poraz pa su se morali povući u Boston. Ovi sukobi označili su početak sedmogodišnjih borbi. Godinu dana poslije predstavnici trinaest američkih kolonija sastali su se na Drugome kontinentalnom kongresu u Philadelphiji i donijeli Deklaraciju o neovisnosti, kojom su proglasili odcjepljenje od britanske krune.
Na prijedlog Johna Adamsa, za zapovjednika američke vojske izabran je pukovnik George Washington. Pokušaj Britanaca da prodru iz Kanade dolinom rijeke Hudson prema New Yorku odbijen je u bitci kod Saratoge. Taj događaj bio je presudan jer su se američkim rodoljubima pridružili Francuzi, koje su Britanci desetak godina prije potisnuli sa sjevernoameričkog kontinenta. Konačnu pobjedu Washington je izvojevao 1781. uspješnom opsadom Yorktowna. Ipak, rat za američku neovisnost formalno je završio tek 1783. sklapanjem mira u Versaillesu.
