eneral Pierre Gustave Toutant Beauregard, poznat kao “Napoleon u sivom”, iz svog je stožera u Charlstonu u Južnoj Karolini pozvao zapovjednika snaga Unije bojnika Roberta Andersona da preda utvrdu Sumter (Fort Sumter). Bilo je to točno 10. travnja 1861. godine. Anderson je odbio, a Beauregardove snage dva su dana poslije otvorile topničku vatru po utvrdi. Tim je napadom snaga Konfederacije prije 150 godina započelo ono što su sjevernjaci nazvali Ratom protiv pobunjenika, južnjaci su ga nazivali Ratom između država, a u povijesti je poznat kao Američki građanski rat.
Dan poslije, 13. travnja, Anderson je predao utvrdu i evakuirao svoj garnizon. Na strani Konfederacije u napadu je sudjelovalo 500 vojnika, Unijinih je vojnika bilo 80. Tijekom napada nitko nije poginuo, jedan je vojnik Sjevera stradao, a tri su ranjena dan poslije nesretnim slučajem. Bitkom za For Sumter započeo je sukob koji će trajati pune četiri godine i u kojem će poginuti više od 600.000 ljudi. A sve je počelo nekoliko mjeseci prije.
Izborom Abrahama Lincolna za šesnaestog predsjednika Sjedinjenih američkih država. Povjesničari su godinama vodili rasprave oko pravog uzroka građanskog rata, odnosno je li glavni razlog bila Lincolnova najava zabrane širenja ropstva ili glavni razlozi imaju svoje ekonomske korijene. Istina je, kako to obično biva, negdje u sredini. Točnije, osim svoje humane note, zabrana širenja ropstva ima i ekonomski karakter. Pogotovo u slučaju Juga čije se gospodarstvo i temeljilo na poljima pamuka koje su obrađivali upravo robovi.
