U nedavno objavljenome posebnom izdanju „Vojne povijesti“ posvećenom Crvenoj armiji mogli ste po prvi puta pročitati sve o jednoj od najvećih oružanih snaga koje su obilježile 20. stoljeće. U dijelu posebnog izdanja u kojemu se spominju najznačajnije bitke posebno mjesto zauzima bitka za Berlin, koja se odvijala u završna tri tjedna rata i čiji završetak predstavlja konačan pad Trećeg Reicha. Kako je samo izdanje detaljno posvećeno vojnopovijesnome dijelu i ustroju, analiza poslijeratnog razdoblja na području koji je Crvena armija kontrolirala, logično, je izostavljen. Ono što je u tome kontekstu važno istaknuti jest da ulaskom Crvene armije u Berlin i formalnim završetkom rata stradanja civilnog stanovništva nisu prestala. Štoviše, mirnodopsko je razdoblje možda bilo i gore od ratnoga, jer su civili ostavljeni na milost i nemilost sovjetskim jedinicama. O tome razdoblju i ulozi Crvene armije, kao i kaotičnom privikavanju na tranziciju u mirnodopski život jedno od mnogobrojnih gorkih svjedočanstava, pisano u formi dnevnika, objavljeno je 1959. godine u Njemačkoj pod nazivom „Eine frau in Berlin“. I dok je nešto ranija američka premijera prošla nezapaženo, Njemačku je nakon objave potresao kako književni, tako i društveni skandal. Autorica, potpisana tek kao „Anonimna“, opisala je vlastito iskustvo u razdoblju od 20. travnja do 22. lipnja 1945., tijekom kojega je u više navrata, baš kao i mnoge njene sugrađanke (procjene se kreću čak do 100.000), u više navrata bila silovana. Prozvana je za nemoral, sramoćenje berlinskih žrtava i protukomunističku promidžbu (!) zbog eksplicitnih opisa serijskih silovanja i nekontrolirana ponašanja sovjetskih vojnika, identitet autorice zaštićen je, dok je izdanje nakon kratkog vremena povučeno iz prodaje. Nepunih pet desetljeća kasnije novinarka Marta Hillers posthumno je identificirana kao autorica spornog dnevnika te je nedugo nakon njene smrti reprint izdanja postao „bestseler“, a ova je tragična priča prenesena i na filmsko platno.

Stručni, znanstveni i tehnički poslovi skinuli su s ‘trona’ trgovinu’ Najveći poduzetnik postao je Pavao Vujnovac