Nikad ne smijemo zaboraviti one koji su se borili u krvi da mi danas imamo slobodu i demokraciju

06.08.2013. u 21:10

Nakon ratnog puta Četvrte gardijske brigade “Pauka”, koji smo imali u ovogodišnjem siječanjskom broju, evo nas i s ratnim putem Sedme gardijske brigade Hrvatske vojske, popularnom “Pumom”. Kao što kolega Ivan Radoš piše opširnije, Sedma gardijska motorizirana brigada osnovana je odlukom Franje Tuđmana 23. prosinca 1992., a sjedište joj je bilo u Varaždinu. U Domovinskom ratu je, pod izravnim zapovijedanjem Glavnog stožera, ostvarila izuzetne uspjehe i sudjelovala u najznačajnijim operacijama i akcijama Hrvatske vojske. Slavni i pobjednički ratni put Sedme gardijske brigade formalno je okončan predajom ratne zastave na svečanom postrojavanju u Varaždinu 7. srpnja 2003. godine. Kroz brigadu je tijekom Domovinskog rata prošlo 4550 gardista, od kojih su 67 poginula, 23 preminula i 252 ranjena pripadnika. U upravo izašloj monografiji o “Pumi” stoji: “Sinovi Hrvatskog zagorja, Međimurja i Podravine dragovoljno su stali pod barjak novostvorene demokratske Hrvatske i ostvarili snove mnogih naraštaja hrvatskog naroda. Sjeverozapadna Hrvatska mora biti ponosna svojim Pumama koji su u ratnim i surovim zimskim vrletima Dinare svojom hrabrošću, domoljubljem i žrtvom spajali sjever i jug Hrvatske do konačne vojne pobjede na ovom malom i najdražem komadićku zemlje koju zovemo Domovina.”
Zato smo i mi u VP-u dali zasluženo mjesto “Pumi”, u vrijeme kad se u Hrvatskoj i među Hrvatima svečano slavi obljetnica hrvatske veličanstvene pobjedonosne ratne operacije “Oluje”. Nikad ne smijemo zaboraviti one koji su se borili u krvi da mi danas imamo slobodu i demokraciju.
Nadalje, svoje je povjerenje magazinu ukazao i naš proslavljeni skijaš Ivica Kostelić. On je niz godina veliki zaljubljenik u vojnu povijest te je počeo pisati knjigu. O tome je kazao za “Večernji list” uoči izlaska ovoga broja VP-a: “Taj projekt traje već dosta dugo. Analiziram strategiju i taktiku u kopnenom ratu u Europi od 1939. do 1942. godine. Cilj mi je obraditi i razdoblje do kraja Drugog svjetskog rata, ali knjiga je toliko detaljna da mi se iz ove perspektive to čini nemoguće zgotoviti u dogledno vrijeme, čak mi se i ovo skraćeno razdoblje čini kao prevelik zalogaj. Radim kronološki, a trenutno sam stigao do njemačkog napada na Norvešku, dakle do travnja 1940. godine. Iako materijala ima već mnogo, to je još uvijek manji dio od onoga što bi trebalo obraditi. Prvo postavljam situaciju u povijesni okvir uz općepoznate informacije, a potom raščlanjujem čitav strateški i taktički dio s vojnoteorijskog gledišta. Pokušavam pisati na način koji će biti razumljiv svakom čitatelju koji ima osnovno znanje ili ga ima namjeru steći. U skladu s time tekstu sam priložio i kratak vojni riječnik, a izradio sam i dosta tablica, statistika itd. Vidjet ćemo što će biti s time jer trenutno nemam vremena i projekt stoji. Dijelovi teksta biti će objavljeni u magazinu ‘Vojna povijest’, pa će u svakom slučaju nešto od knjige ugledati svjetlo dana.”
Novi VP bogat je i za još niz drugih novih tema, od hrvatskih nositelja Vojnog reda Marije Terezije do talijanskih fortifikacija u Zadru. Uživajte u čitanju!

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije