VOJNOPOVIJESNI VREMEPLOV

[NOVI BROJ VP-a] Krim, Monte Cassino, Anzio, Lika, Drvar 1944. godine

Monte Cassino
Foto: Wikimedia Commons
07.05.2014.
u 16:18

U svibnju 1944. zapadni saveznici zauzeli su Monte Cassino i poslije proboja kod Anzia Rim.

Prije 70 godina nekoliko je važnih događaja obilježilo Drugi svjetski rat: u svibnju 1944. zapadni saveznici zauzeli su Monte Cassino i poslije proboja kod Anzia Rim, dok su Nijemci izveli najuspješniju protupartizansku operaciju zauzevši Liku, ali i bezuspješno pokušali uhvatiti Tita zračnim desantom na Drvar.
Poslije pet mjeseci teških borbi i četiri krvave bitke 17. svibnja 1944. osvojen je Monte Cassino, ključni položaj njemačke obrambene linije „Gustav“, koja se protezala od zapadne do istočne obale Italije, 50-ak kilometara južno od Rima. Još u siječnju 1944. četiri su savezničke divizije pokušale zauzeti stari benediktinski samostan na 520 metara visokome brdu Monte Cassinu. Saveznici su dva puta teško bombardirali samostan i potpuno ga sravnili sa zemljom. Međutim, svaki novi juriš na brdo bio je neuspješan. Njemački padobranci iskoristili kratere od bombi i ruševine kao utvrde. Tek sredinom svibnja
saveznici su u četiri juriša s 20 divizija skršili njemački otpor.

Najprije su Englezi prodrli u gradić Cassino, a odmah zatim Poljaci su zauzeli ono što je preostalo od benediktinskog samostana. Samo bombardiranje samostana, kako su kasnije izjavili Amerikanci, bila je psihološka pogreška, a taktički vojni promašaj jer je stajalo saveznike više žrtava, vremena i ratnog materijala. Uistinu, u bitki za Monte Cassino stradalo je oko 55.000 savezničkih vojnika te oko 20.000 Nijemaca. Zauzimanje Monte Cassina omogućilo je i proboj njemačkih položaja kod Anzia 25. svibnja i osvajanje Rima poslije krvavih četveromjesečnih borbi na plažama oko toga talijanskoga gradića. Naime, saveznici su odlučili zaobići čvrsto utvrđenu njemačku liniju „Gustav“, koja je branila prilaz Rimu s ključnim položajem kod samostana Monte Cassino, i u siječnju 1944. iskrcali se nedaleko Anzija, samo 60 kilometara od Rima. Iskrcavanje je bilo potpuno iznenađenje za Nijemce, ali vrlo oprezan zapovjednik savezničkih snaga, američki general Lucas potrošio je gotovo tjedan dana za utvrđivanje položaja. Suprotno njemu njemački zapovjednik u Italiji, feldmaršal Kesserling brzo je opkolio i blokirao savezničke snage koje su se našle pod snažnom topničkom vatrom. Nijemci su prešli i u protunapad, zaprijetivši samome mostobranu pa su saveznici morali stalno dopremati nova pojačanja. Iako je još u veljači generala Lucasa zamijenio general Truscott, bilo je kasno. Tek kada je osvojen Monte Cassino saveznici su napokon mogli krenuti. Samo desetak dana poslije američke su snage ušle u „vječni grad“ i osvojile prvu prijestolnicu jedne od sila Osovine.

Nastavak teksta i ostale zanimljivosti pročitajte u tiskanom izdanju VP - magazina koji je u prodaji na svim kioscima za samo 19,99kn.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije