Plemićka obitelj von Weichs imala je glavninu svojih posjeda na području vojvodstva Anhalt, a samo sjedište obitelji nalazilo se u gradu Dessau, glavnom gradu vojvodstva. Njemački plemićki naslov „Freiherr“ (što u doslovnom prijevodu znači „slobodni gospodar“) prevodi se obično kao barun, iako se u biti taj
naslov nalazi između naslova viteza (Ritter) i baruna (Baron). Međutim, za navedeni plemićki naslov obitelji Weichs bitan je pridjev „Reichs“, odnosno „carski“. Većinu svoje povijesti naziv „Njemačka“ više se odnosio na geografski pojam nego na političku (državnu) organizaciju. Sve do proglašenja Njemačkog
Carstva 18. siječnja 1871. („Drugi Reich“) u „Dvorani ogledala“ dvorca Versaillesa na području Njemačke postojalo je više stotina državnih organizacija (kraljevstva, kneževina, velikih vojvodstava, vojvodstava, grofovija, slobodnih gradova…) čiji su vladari nakon ukidanja „Prvoga Reicha“ 1806. godine (postoji
od 911. godine pa sve do 1806. kada francuski car Napoleon I. prisiljava posljednjeg nositelja carske krune iz kuće Habsburga na abdikaciju, poznat i pod imenom „Sveto rimsko carstvo njemačkog naroda“) imali potpuni suverenitet. Jedna od povlastica vladajućih plemićkih kuća bilo je i dodjeljivanje plemićkih
naslova svojim istaknutim podanicima.
Dana 16. travnja 1941. godine diktirao je uvjete kapitulacije vojsci Kraljevine Jugoslavije, a sam akt o kapitulaciji potpisan je dan kasnije
Budući da je u razdoblju od 911. do 1806. godine bio prisutan i autoritet „Svetog rimskog cara njemačkog naroda“, kojeg su birali „izborni vladari“, odnosno kraljevi (pojedinih njemačkih država – Pruske, Bavarske, Saske…), knezovi i vojvode na „carskom saboru“ (Reichstag), isti je imao pravo dodjeljivanja plemićkih naslova kao nagradu za vjernu službu caru. Takvi su plemićki naslovi dobivali pridjev „Reichs“ („carski“) kao „vanjsku razliku“ u odnosu na ostale plemićke naslove, odnosno kao „dokaz“ da je naslov udijeljen milošću i osobno od samoga cara. Sama plemićkaobitelj von und zu Weichs dobila je plemstvo još 1221. godine te je ulazila u red najstarijih njemačkih plemićkih kuća. Maximilian Maria Josef Karl Gabriel Lamoral Reichsfreiherr von Weichs zu Glon rođen je 12. studenoga 1881. u Dessau. U vrijeme rođenja budućeg general-feldmaršala Trećega Reicha njemačku je carsku krunu nosio Wilhelm II. Hohenzollern, dok je kancelar Njemačkog Carstva bio knez von Bismarck. Otac Maximiliana von Weichsa također je bio vojnik i do svoje prerane smrti 1895. godine dostigao je čin pukovnika u službi vojvode Anhalta. Nakon muževe smrti majka mladoga Maximiliana seli se natrag u svoj rodni München gdje mladić pohađa prestižnu „Wilhelmovu gimnaziju“ (Wilhelms-Gymnasium) koju završava s odličnim uspjehom 1900. godine.
Nastavak teksta i ostale zanimljivosti pročitajte u tiskanom izdanju VP - magazina koji je u prodaji na svim kioscima za samo 19,99kn.
