Iako izlazi na obale dvaju oceana (Pacifika i Arktičkog oceana, odnosno Sjevernog ledenog mora) te nekoliko manjih mora (Baltika, Crnog mora, Kaspijskog jezera), Rusija je zemlja strateških interesa primarno usmjerenih na kopno gotovo cijelo vrijeme svoje duge povijesti, zbog čega je njezina ratna mornarica pretežno imala sekundarnu važnost. Vještinu brodogradnje na ruske prostore vjerojatno su donijeli još Varjazi tijekom njihovih pohoda duž velikih ruskih rijeka Volge, Dvine, Dnjepra i Volhova u IX. i X. stoljeću. Međutim, to nije u većoj mjeri utjecalo na razvoj ruske ratne mornarice (bolje rečeno – uopće nije utjecalo na njezin razvoj).
Prvu rusku flotu ustrojio je i izgradio car Petar I. Veliki, oformivši je tijekom II. azovske kampanje 1696. godine, vođene u vrijeme rata s Osmanskim Carstvom. Naime, već na početku svoje vladavine, Petar I. je shvatio kako Rusiju neće moći izgraditi kao perspektivnu i suvremenu, ekonomski snažnu zemlju bez izlaza na more (u to vrijeme Rusija je kontrolirala samo hladno i većim dijelom godine zaleđeno Bijelo more, dok je na Baltiku dominirala Švedska, a sjeverne obale Crnog mora i Kaspijskog jezera naseljavali su Tatari), pa se prvo orijentirao prema Crnom moru, započevši rat s krimskim Tatarima koji su u to vrijeme bili turski vazali. Nakon zauzeća Azova, pri čemu je većim dijelom pomogla i mala ruska flotila, započinje razvoj ruske ratne mornarice. Iz tog vremena potječe i karakteristična zastava ruske ratne mornarice koja nakon sovjetskog razdoblja ponovno vijori na ruskim ratnim brodovima. Za izbor te (inače vrlo jednostavne) zastave vezana je i legenda koja se još uvijek rado prepričava među ruskim pomorcima. Naime, u vrijeme Petra Velikog, tijekom pomorske bitke brod koji se odlučio predati izvjesio je svoju ratnu zastavu naopako i samim time borbene aktivnosti su prestajale.
Da bi spriječio bilo kakvu pomisao na predaju kod svojih mornara i mornaričkih časnika, Petar I. je navodno osobno dizajnirao zastavu koja uvijek jednako izgleda, ma kako se okrenula, drugim riječima nema „naopaku“ stranu. Naravno, prava istina je vjerojatno drukčija i pretpostavlja stjecaj niza okolnosti koje su utjecale na stvaranje upravo takve zastave. Otprilike u isto vrijeme (konkretnije 1698. godine) Petar I. je ustrojio tada najviše rusko vojno odlikovanje – Orden svetog Andreja i pod tim utjecajem preuzeo tzv. Andrijin križ za osnovu zastave ruske ratne mornarice. Po svojim bojama prva ruska pomorska zastava izuzetno je podsjećala na britanski „Union Jack“, pa kako ne bi bilo zabuna (koje u tijeku bitke mogu biti itekako ozbiljne, ako ne i presudne – op. aut.) Petar I. se odlučio na jednostavnu inačicu po uzoru na zastavu Škotske, samo što je osnovne boje postavio obratno i na bijelo polje ucrtao Andrijin križ svjetloplave boje.
Sve o ovim i drugim temama pročitajte u novom, 42. broju VP-a, magazina za vojnu povijest, koji je od 5. rujna na kioscima za samo 19,99 kuna.
