Stogodišnjica: Kronologija 1914.-1918. (10)

Rusija i Turska u otvorenom ratu

VP
Foto: VP magazin
07.10.2014.
u 19:56

Za Rusiju je stupanje Turske u rat na strani Centralnih sila značilo i prekid njezinih glavnih pomorskih veza s ostatkom svijeta

Schliefenov plan propao je s njemačkim porazom na rijeci Marni. Započeo je iscrpljujući rovovski rat u kojemu se više od milijun njemačkih vojnika borilo na francuskom tlu. Francuzima su u pomoć pristigle i britanske snage, a Belgijci su pružali grčevit otpor. U utvrdama od Toula do Verduna, kao i u utvrdama u pravcu Pariza, boravile su jake francuske posade koje su pružale otpor i vršile protunapade na njemačke postrojbe. Njemačka je pod oružje pozivala sve koji su oružje mogli nositi. Rat na dvije bojišnice bio je posebno iscrpljiv i pred Nijemce je stavljao posebne zahtjeve i opasnosti. Bez obzira na zahtjevnost situacije, Nijemci su tijekom prva dva mjeseca rata postigli zavidne uspjehe u Francuskoj, Belgiji i Rusiji. Dana 10. listopada 1914., osvojen je belgijski utvrđeni grad Antwerpen. Bio je to jedan od najmodernijih i najjačih utvrđenih gradova. Utvrđenje se sastojalo od unutarnjeg i vanjskog kruga utvrda. Vanjski krug u širini od 106 kilometara sačinjavalo je 17 oklopnih utvrda i 14 međuobjekata.

Belgijci su u obrambene svrhe iskoristili i močvarni teren na sjeveru i jugozapadu. To područje moglo se umjetno poplaviti te ga time učiniti neprohodnim za neprijateljsku vojsku. Nijemci su još u miru izradili plan napada na Antwerpen. Planom je za tu svrhu predviđeno pet korpusa, 51 divizija teške i sedam baterija najtežeg topništva. Predviđeno je napasti s istočne strane, suprotno od močvarnih predjela. Nijemcima je velike probleme zadavala belgijska vojska koja je iz utvrđenog Antwerpena vršila stalne napade na njemačke jedinice. Kako bi otklonio opasnost od belgijske vojske skrivene u utvrdama, vojni guverner Belgije, maršal Colmar von der Goltz dobio je naređenje da napadne Antwerpen snagom od oko 50 Landsturm bataljuna, 148 teških i 13 najtežih baterija. Na raspolaganje mu je, u slučaju potrebe, stavljen i 14. rezervni korpus, koji se do 23. rujna trebao iskrcati kod Luvena. Napad na Antwerpen započeo je 27. rujna, a njemačke snage su, do kraja rujna, belgijsku vojsku potisnule iza linije utvrda. U njemačkom bombardiranju uništen je i rezervoar koji je vodom snabdijevao grad, tako da je dio utvrda, zajedno s okolnim područjem, bio poplavljen.

U nastojanju da otvore vidik za lakša ciljanja, branitelji su posjekli sva drveća i porušili kuće u blizini utvrda. No, time su zapravo išli na ruku Nijemcima jer su utvrde postale uočljivije, a vidljivije su postale i topovske pozicije jer ih je sada lakše odavao barutni dim belgijskih topova. Belgija je bila na koljenima, a sve nade belgijskog naroda, kralja i vlade bile su uprte u Francusku i Veliku Britaniju. Francuski maršal Joseph Joffre obećao je poslati u pomoć samo jednu diviziju i to tek za deset dana. Bilo je to ravno pukom tapšanju po ramenu umirućeg. Joffre je poslije napisao da je belgijska vlada „preklinjala francusku vladu da uzme u obzir usluge koje je Belgija učinila savezničkoj stvari i molila je za pomoć i zaštitu.“ Sam priznaje da je situacija bila teška. Zbog položaja na rijeci Schelde, Antwerpen je važno prometno središte, ali je ušće rijeke Schelde na Sjevernom moru bilo na nizozemskom teritoriju. Osvajanjem Antwerpena, Nijemci su dobili čvrsto uporište za akcije pred britanskim pragom i osigurali zaleđe za daljnje akcije prema kanalu La Manche. To je potvrdio i Winston Churchill u memorandumu koji je uputio predsjedniku vlade, siru Edwardu Greyu i lordu Herbertu Kitcheneru u kojem navodi: „Admiralitet smatra da je vrlo važno da se Antwerpen brani dugo i efikasno. Antwerpen štiti sam život belgijske nacije i štiti stratešku točku koja bi nas, ako je uzmu Nijemci, do krajnosti ugrožavala.“ Život belgijskog naroda Britancima ipak nije bio od presudnog značaja značaja, ali opasnost koja je Londonu prijetila iz susjedstva nalagala je djelovanje. Kako bi se umirila britanska javnost, odlučeno jednostrano slanje ograničene pomoći. Skromna pomoć od 8000 kraljevskih marinaca stigla je 6. listopada, kada je već vršena evakuacija stanovništva i belgijske vlade na područje susjedne neutralne Nizozemske. S britanskim marincima stigao je i prvi lord Admiraliteta sa zadaćom procjenjivanja situacije na terenu. Churchill se odmah ponudio da preuzme zapovjedništvo nad britanskim snagama, ali je njegov prijedlog odbila londonska vlada. Britanski „Morning Post“ kritizirao je ovakav pokušaj oslobađanja Antwerpena, a za odgovornost je prozvao Churchilla, nazivajući ga diletantom koji koristi svoj položaj za udovoljavanje svojim „mušicama“.

„Morning Post“ nastavio je s napadima na Churchilla, nazivajući ga civilom koji se miješa u stvari koje ne razumije, dok njemačku mornaricu vode stručni i iskusni admirali. Da se Churchill ograničio samo na svoje dužnosti „onda bi bio nemoguć takav skandal, da se upotrijebi čitava brigada novaka, koji još nisu ni naučili kako se puška nosi, bez potpore topništva protiv protiv najjače opsadne vojske Europe.“ Tako zaključuje „Morning Post“. Sličnim tonom je i austrougarski tisak izrugivao britanske postupke navodeći da je Antwerpen pao kao žrtva britanskog samoljublja i kukavičluka. Antwerpen se predao 10. listopada u 15 sati.

Sve o ovim i drugim temama pročitajte u novom, 43. broju VP-a, magazina za vojnu povijest, koji je od 6. listopada na kioscima za samo 19,99 kuna.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije