DRUGI SVJETSKI RAT

Kninska operacija 1944.

Knin
Wikimedia Commons
08.12.2014.
u 19:49

Snage NOVJ preuzele su gotovo cijelu Dalmaciju

Zauzimanjem Knina 3. prosinca 1944. snage 8. korpusa NOVJ postigle su glavni cilj Kninske operacije te tako dovršile preuzimanje i oslobođenje gotovo cijele Dalmacije. Za sam Knin vodile su se ogorčene borbe prsa o prsa, a Nijemci i legionari borili su se često do posljednjeg čovjeka. Kada su 1. i 12. brigada uspjele ući u Knin i spojiti se s 9. brigadom 20. divizije Nijemci su se odlučili povući. No iz okruženja ih se uspio izvući tek manji broj. U drugoj polovici 1944., nakon gubitka Splita i Šibenika, zapovjedništvo Grupe armija E donijelo je naredbu da se postavi nova crta obrane kako bi se spriječio daljnji prodor partizana prema sjeveru i zapadu. Nijemci su uz znatnu podršku legionarskih, ustaških, domobranskih i četničkih postrojbi organizirali obranu na tzv. ‘Zelenoj liniji’ postavljenoj od Karlobaga preko Knina do Mostara i Nevesinja. Knin je kao glavno željezničko i cestovno čvorište bio centar obrane, a preko njega su se trebale izvući preostale osovinske snage iz Dalmacije. Za obranu Knina raspoređen je 15. brdski korpus, 373. i 392. legionarska divizija, ustaše i domobrani te Dinarska divizija četnika Momčila Đujića. Partizani svjesni važnosti Knina početkom studenog s 20. divizijom NOVJ počeli su napad širokih razmjera.

No, partizani navikli na gerilsko ratovanje, pretrpjeli su velike gubitke u frontalnom sukobu. U protunapadu Nijemci su uspostavili prekinutu vezu s Bihaćem prema kojem evakuiraju preostale postrojbe pa je u Kninu ostalo oko 10.000 Nijemaca i legionara te 4.000 četnika koji su prvom prilikom napustili borbene položaje. Nijemci su odlučili držati Knin pod svaku cijenu te je zapovjeđeno da se strijelja svaki vojnik ili časnik koji napusti položaj. Partizani su za napad ustrojili su 8. korpus s 27.000 boraca, a potporu su mu pružali 1. tenkovska brigada te partizansko i savezničko zrakoplovstvo. U ogorčenim borbama partizani su imali 677, a Nijemci oko 6.000 mrtvih. Zarobljeno je više od 4.000 osovinskih vojnika od kojih je gotovo trećina ubijena već prilikom zarobljavanja. Najtragičnije je prošlo oko 800 ranjenika smještenih u željezničkom tunelu Stara Straža koji je miniran. Nijemci i partizani međusobno su se optuživali za taj barbarski čin.

O ovoj i ostalim temama pročitajte u novom 45. broju magazina Vojna povijest koji je na kioscima za samo 19,99 kuna od petka, 5. prosinca!

Komentara 12

DU
Deleted user
20:06 09.12.2014.

Cuj ti ovo,,,Ustase i Cetnici zajedno branili Knin,,,pa zar nisu to ljuti neprijatelji????

Avatar Dančo
Dančo
11:43 09.12.2014.

No, partizani navikli na gerilsko ratovanje, pretrpjeli su velike gubitke u frontalnom sukobu. Banditi su znali ubijati jedino iz zasjede, a onda pobjeći u šumu

BR
brodludjaka
18:22 09.12.2014.

I onda su im u tom divljem i primitivnog kraju koji je to još i danas, porušili spomenike!!!! Sve te jadne i sitne duše sa kamenjara.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije