16.07.2015. u 17:21

Slavni kraljevi i generali tijekom povijesti ostavili su svoj povijesni, nažalost, najčešće krvavi pečat u regiji: Sargon Veliki, David, Nabukodonosor, Aleksandar Veliki, Saladin, Napoleon, da spomenemo samo neke.

Već od brončanog doba na Bliskom istoku, pa sve do 21. st., suparničke vojske su se sukobljavale nad teritorijem koji se proteže od područja gornjeg Nila do današnjeg Iraka i Irana. Novi serijal Bliski istok: Vječno žarište obuhvaća pet tisućljeća sukoba i osvajanja prikazanih na detaljnim i obojenim zemljovidima te sa sadržajem i komentarima svima razumljivima. Zemlje Bliskog istoka bile su domovina niza carstava – Egipatskog, Babilonskog, Asirskog, Perzijskog – koja su se stvarala i propadala, a najčešće na bojnom polju u silovitim sukobima. Slavni kraljevi i generali tijekom povijesti ostavili su svoj povijesni, nažalost, najčešće krvavi pečat u regiji: Sargon Veliki, David, Nabukodonosor, Aleksandar Veliki, Saladin, Napoleon, da spomenemo samo neke. Isto tako, to je regija u kojoj su se rodile religije zoroastrizma, judaizma, kršćanstva i islama, koje su od samih početaka bile poprilično zavađene u sukobima koji sežu od Makabejskog ustanka i Muhamedova arapskog osvajanja pa sve do križarskih ratova. Tu se stvorilo i Osmansko Carstvo, jedno od najmoćnijih državnih tvorevina u povijesti, koje je srušilo Bizantsko Carstvo 1453. godine. 

U 20. stoljeću Bliski istok svjedoči kolapsu Osmanskog Carstva i poprište je nemilosrdnih drama tijekom dvaju svjetskih ratova, kao kad je, primjerice, T. E. Lawrence potpomogao zapaliti iskru Arapskog ustanka ili kad je general Bernard Montgomery porazio Hitlerovu »Pustinjsku lisicu«, generala Erwina Rommela kod El-Alameina. Od Jomkipurskog rata i operacije Pustinjska oluja do globalnog rata protiv terorizma čiji se obrisi nadvijaju nad 21. st., nastavlja se oblikovanje Bliskog istoka u hirovitim i teško predvidljivim vojnim sukobima. Ovaj serijal pod naslovom Bliski istok:

Vječno žarište čitateljima nudi vrijedne uvide u jedan dio svijeta gdje se razvila prva civilizacija i potom predočuje njegov mogući raspad u završnom sukobu vojski kod Armagedona. S druge strane nadati je se da je možda i moguće postići odgovorno i lucidno rješenje u vidu mirnog suživota toliko potrebnog toj regiji.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije