Njemačka je odlučila vojno intervenirati na Balkanu nakon niza talijanskih neuspjeha u Grčkoj. Mussolini nije želio ostati u sjeni veličanstvenih vojnih uspjeha svoga saveznika Hitlera, stoga je odlučio osvojiti Grčku. Ne obavijestivši Nijemce, Italija je svojim postrojbama u Albaniji napala Grke 28. listopada 1940. godine. Nakon početnih uspjeha talijansko je napredovanje zaustavljeno i ubrzo pretvoreno u uzmak pred fanatičnom grčkom obranom. Do kraja studenog Talijani su odbačeni natrag u Albaniju, i ubrzo je postalo očito da će Njemačka morati vojno intervenirati kako bi pomogla savezniku.
U jesen 1940. godine Njemačka počinje razmještati snage na teritorij saveznica Mađarske i Rumunjske. Već u veljači 1941. godine na tom je području bilo okupljeno više od 650 000 vojnika. Bugarska je također dopustila slobodan prolaz njemačkim snagama svojim teritorijem, pa je Njemačka počela vršiti pritisak na jugoslavensku Vladu kako bi isto osigurali i na jugoslavenskom području. Jugoslavija je pristupila Trojnom paktu 25. ožujka 1941. godine. Činilo se da je jugoslavenska podrška njemačkim planovima osigurana, no samo dva dana kasnije u Beogradu je izvršen državni udar kojim je zbačena Vlada Cvetković–Maček.
To je razjarilo Hitlera te izdaje zapovijed za operaciju »Odmazda« (njem. »Strafgericht«) kojom će zajedno s Grčkom bila zaposjednuta i Jugoslavija.
U napadu na Jugoslaviju Hitler je zatražio vojnu pomoć Italije, Mađarske (koje su intervenirale svojim oružanim snagama), Bugarske i Rumunjske (Njemačkoj na raspolaganje stavile svoju infrastrukturu). Njemačke zračne snage predviđene za napad na Jugoslaviju bile su okupljene u 4. zrakoplovnu flotu (njem. »Luftflotte 4«) i VIII. zrakoplovni zbor (»Fliegerkorps VIII«) razmješten u zrakoplovnim bazama i na uzletištima u Bugarskoj, a njima je pridruženo još 168 zrakoplova koji su pripadali X. zrakoplovnom zboru (»Fliegerkorps X«) u to vrijeme razmještenom na Siciliji. Ukupno gledajući, Nijemci su prikupili oko 1 500 borbenih zrakoplova koji će sudjelovati u predstojećim akcijama.
Talijani su za predstojeći napad odvojili 658 zrakoplova razmještenih u sljedeće postrojbe: Zrakoplovno zapovjedništvo »Albanija« (tal. »Comando Aeronautica Albania«), 4. zrakoplovna skupina (»4a Squadra Aerea«) smještena u okolici Baria i 2. zrakoplovna skupina (»2a Squadra Aerea«) čiji su zrakoplovi bili raspoređeni na uzletištima u sjeveroistočnoj Italiji.
FOTO: Zapovjednik zrakoplovstva NDH general Vlado Kren (prvi slijeva) i vojskovođa Slavko Kvaternik (drugi slijeva) na uzletištu Borongaj 1. zrakoplovne luke Zagreb u travnju 1942. godine. Iza njih vidi se zrakoplov Avia Fokker.
Mađarsko ratno zrakoplovstvo uključilo se u operacije protiv Jugoslavije 12. travnja, uglavnom kao podrška svojim kopnenim snagama koje su prešle u napad dan ranije. Mađari su angažirali pet lovačkih jata, tri jata bombardera i jedno jato izviđača kratkog dometa. Sve ove postrojbe bile su pod zapovjedništvom 1. zrakoplovne brigade Kraljevskog mađarskog ratnog zrakoplovstva.
Napad na Jugoslaviju započeo je u nedjelju 6. travnja 1941. godine. Njemačke i talijanske snage provalile su preko jugoslavenskih granica pod snažnom zaštitom svojih zrakoplova. Beograd je žestoko bombardiran oko 6 h prijepodne, a grad je već prvog dana teško oštećen. Nešto slabije napade na jugoslavensku prijestolnicu Nijemci su nastavili i sljedeća dva dana.
Jugoslavensko kraljevsko ratno vazduhoplovstvo (JKRV) uništeno je snažnim i nemilosrdnim udarima njemačko-talijanskih lovaca i bombardera. Operacija »Odmazda« u potpunosti je uspjela, ponajprije zahvaljujući nezadrživu napredovanju njemačke vojske. Već 14. travnja Jugoslavija je započela pregovore o sklapanju mira, a 17. travnja potpisala je predaju.
Odmah nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske 10. travnja 1941. godine pod njemačkim pokroviteljstvom pristupilo se stvaranju oružanih snaga NDH. Poglavnik Ante Pavelić 19. travnja 1941. godine donosi odluku o osnivanju Odjela zračnih snaga u sastavu Ministarstva hrvatskog domobranstva. Zapovjednikom zračnih snaga imenovan je pukovnik Vladimir Kren, a već 21. travnja propisuje privremeni organizacijski sastav Odjela zračnih snaga. Idućeg dana svojom zapovijedi raspoređuje veći broj časnika i dočasnika na dužnosti u novoosnovanom zrakoplovstvu. Vrlo brzo formiraju se i postrojbe. Po zapovijedi pukovnika Krena od 23. travnja proglašena su stalna uzletišta u Banjoj Luci, Mostaru, Sjetlini, Sarajevu, Zagrebu i Zemunu. Odredio je i sastav njihovih zapovjedništava te zadaće koje su imali vršiti:
- 1. uspostava i neprestano održavanje veze sa zapovjedništvima njemačkih i talijanskih postrojbi na spomenutim uzletištima;
- 2. prikupljanje zrakoplovnog materijala koji se još nalazio na pomoćnim i stalnim uzletištima (ono što je preostalo od JKRV-a nakon Travanjskog rata);
- 3. uređenje i popravak uzletišta, objekata i opreme;
- 4. prikupljanje zrakoplovnog kadra, osobito letačkog osoblja.
Istom zapovijedi zbog mogućih nezgoda letačkom je osoblju do daljnjeg zabranjeno letenje.
FOTO: Bücker Bü 131 »Jungmann« na uzletištu Rajlovac 2. zrakoplovne luke Sarajevo u ljeto 1942. godine. Jedan zrakoplov ovoga tipa sačuvan je u zbirci Tehničkog muzeja u Zagrebu.
U svibnju 1941. godine u dva navrata dogodile su se značajne promjene o organizaciji Odjela zračnih snaga Ministarstva hrvatskog domobranstva. Tako je osnovano Zapovjedništvo zračnih snaga, koje u svom sastavu ima zasebno Zapovjedništvo zrakoplovstva. Zapovjednik obaju zapovjedništva bio je pukovnik Kren. Namjera je bila da se, po uzoru na organizaciju Luftwaffea, formiraju posebne strukture zrakoplovnog dojavništva i protuzrakoplovne obrane, što je i učinjeno, premda u skromnijim razmjerima.
Prva letačka postrojba koju je Kren formirao bila je Vojna jedriličarska škola na uzletištu Sveta Nedjelja kraj Zagreba. Zapovijed za njezino osnivanje izdana je 29. svibnja, a škola počinje djelovati 5. lipnja. Škola je imala zadaću u što kraćem razdoblju osposobiti časnike i dočasnike za nastavnike bezmotornog letenja. U školu je uključeno 15 polaznika kojima je osiguran sav potreban materijal, šest jedrilica i dva školska zrakoplova.
O ovoj temi opširno čitajte u novom broju Vojne povijesti koji je u prodaji na svim kioscima. Uz tekst su priložene i mnoge raritetne fotografije iz tog doba.
U novom broju čitajte još o Brusilovljevoj ofenzivi u lipnju 1916. u Prvom svjetskom ratu, zatim drugi nastavak o Bojni „Zrinski“ u Domovinskom ratu (ovaj put njihov put po bojištima u Hercegovini, na Južnom bojištu te u operaciji „Maslenica“), onda u aktualnome o Rusiji i NATO savezu te još mnoge druge teme.
Sve to na 92 stranica za samo 19,99 kuna!
bolje nego ovo danasnje