Iako su vojskovođe obiju zaraćenih strana svojim narodima obećavali brzu i trijumfalnu pobjedu, svijet je zakoračio u novu ratnu godinu – četvrtu po redu. Osim ljudskih žrtava, rat je sa sobom nosio i dotadaneviđene troškove. Prema tadašnjim izračunima ukupan ratni trošak do kraja 1916. godine iznosio je 384 milijardi kruna. Od toga je na trošak Središnjih sila otpadalo 116 milijardi, dok je ostatak bio trošak Antante. Koliki je to zapravo bio trošak, najbolje nam može predstaviti podatak da tadašnje zalihe zlata zaraćenih država nisu prelazile 25 milijardi.
Iako se činilo da je napredovanje Središnjih sila nezaustavljivo, mirovna ponuda stigla je upravo s njihove strane
Za usporedbu možemo uzeti i da je u svijetu dotada u željeznice bilo ukupno utrošeno 300 milijardi. Time je u 90 godina bilo izgrađeno 1,100.000 kilometara željezničkih pruga, kilometraža kojom se moglo 28 puta opasati ekvator. Ni sve ono što je znanost u prethodnih 90 godina izgradila nije doseglo trošak dotadašnjeg rata. Od svih zaraćenih naroda najveći dug od 1.790 kruna po glavi stanovnika imala je Francuska, a slijedila ju je Velika Britanija s 1.740, Njemačka 980, Austro-Ugarska 810, Italija 500 i Rusija 360 kruna. Početkom 1917. godine Središnje sile zaposjele su 551.847 četvornih kilometara, dok je Antanta zaposjela tek 29.231 četvorni kilometar protivničkog terena. Iako se činilo da je napredovanje Središnjih sila nezaustavljivo, mirovna ponuda stigla je upravo s njihove strane.
Smrt staroga cara i dolazak na vlast njegova pranećaka nosila je sa sobom veliku prekretnicu u daljnjim nastojanjima Monarhije. Već u svo joj proklamaciji car Karlo izjavio je da će učiniti sve da rat završi čim prije, dok su mirovna nastojanja zaista i obilježila njegovu kratku vladavinu. Dana 12. prosinca na adrese neutralnih država upućena je nota s ponudom za početak mirovnih pregovora, a na nju je reagirao američki predsjednik Wilson notom na sve zaraćene vlade s traženjem da objelodane svoje uvjete pod kojima bi se mogao završiti rat. Spektakularne novinske naslove o brzoj i sigurnoj pobjedi gotovo pa preko noći zamijenili su naslovi poput „Bezuspješnost daljnjeg ratovanja“, „Konačna pobjeda nemoguća“, „Europa će iskrvariti“ i slično.
Nastavak teksta čitajte u novome izdanju Vojne Povijesti od 5. siječnja na svim kioscima!
