Operaciji „Maslenica“ kojom je oslobođen velik dio okupiranoga zadarskog zaleđa prethodio je niz borbenih aktivnosti tijekom cijele 1992. godine,od kojih je najveći uspjeh ostvaren u akciji kodnog naziva operacija „Jaguar“. Hrvatske su snage, redom domicilne postrojbe, u pomno planiranoj akciji nakon šest dana slomile obranu agresorske vojske i 22. svibnja 1992. zauzele brdo Križ, dominantnu uzvisinu u zaleđu Bibinja i Sukošana. S tog položaja, čija je najvažnija namjena bila radarsko motrenje, pripadnici JNA tijekom razdoblja najžešće agresije 1991. navodili su topništvo da smrtonosno udara po Zadru i okolici. Brdo Križ bilo je jako dobro utvrđeno i opasano gustim minskim poljima, ali zbog izoliranosti, a posebno zbog činjenice da su se ljudstvo i logistika morali smjenjivati prometujući preko ničije zemlje, obrana jakog uporišta imala je i slabih točaka.
Slabosti obrane sve su više dolazile do izražaja nakon potpisivanja „Sarajevskog primirja“koje je stupilo na snagu 3. siječnja 1992. godine. Borbena djelovanja, iako nižeg intenziteta, nastavila su se, a pod udarom stalnih diverzija hrvatskih snaga našla se prometna komunikacija između brda Križ i Zrakoplovne baze Zemunik koja je bila središnja vojna baza agresorske vojske na tom području. Stogaje upravo presijecanjem prometne komunikacije 17. svibnja 1992. započela pomno planirana akcija kodnog naziva operacija „Jaguar“.
U izvrsno osmišljenoj zasjedi uništena je kolona od pet vozila kojoj je na čelu bio tenk T-34, a oklopno vozilo na začelju. Ljudstvo koje je trebalo preuzeti smjenu razbježalo se, a uporište Križ blokirano je. Nakon uspješne petodnevne blokade predalo se 48 neprijateljskih vojnika, a moćno uporište prešlo je u ruke hrvatskih snaga. Vrlo dobro pripremljenu akciju organizirao je bojnik Ivan Vitanović, zapovjednik 2. bojne 159. brigade, koji je ujedno vodio mukotrpne pregovore o predaji ljudstva na brdu Križ...
Nastavak teksta čitajte u novome izdanju Vojne Povijesti od 4. ožujka na svim kioscima!