Na današnji dan 1789. godine, pariški revolucionari i pobunjenici napali su zloglasni zatvor Bastilju, kraljevsku tvrđavu koja je bila simbol burbonskih monarhista, piše History.
Ovim je potezom započela Francuska revolucija, deset godina političkog prevrata u kojima je zbačen s prijestolja kralj Luj XVI, a pogubljeno je na desetke tisuća ljudi uključujući i kralja i njegovu ženu Mariju Antoanetu.
Bastilja je izgrađena 1370. godine kao utvrda koja je trebala braniti Pariz od engleskih napada, a kasnije je pretvorena u autonomnu tvrđavu. U 17. je stoljeću pretvorena u državni zatvor te su kazne služili kriminalci iz višeg staleža, politički protivnici te špijuni. Većina je zatvorenika završila u zatvoru bez suđenja, direktom zapovijedi kralja. Visinom od 30 metara te opkopom širokim više od 20 metara, Bastilja je izgledala i bila veličanstvena građevina prilikom pogleda na pariški zavičaj.
Do ljeta 1789. godine, Francuska je velikom brzinom koračala prema revoluciji. Te je godine postojao manjak hrane, a narod je sve više odbijao vladavinu kralja Luja XVI. U lipnju se Treći stalež, koji je predstavljao puk i niže svećenstvo, proglasio Nacionalnom skupštinom. Ubrzo je Luj legalizirao Nacionalnu skupštinu, ali je okružio Pariz svojim vojnicima te smijenio Jacquesa Neckera, popularnog ministra koji je podržavao reforme. Kao odgovor na njegovu smjenu, narod je počeo stvarati nerede u gradu.
Bernard-René Jordan De Launay, vojni zapovjednik Bastilje, se bojao da će njegova tvrđava biti napadnuta te je zatražio pomoć. Bojna od dvjestotinjak švicarskih plaćenika stigla je 7. srpnja kako bi pojačala obranu Bastilje koju je tada držalo 82 vojnika. Marquis De Sade, jedan od zatvorenika, prebačen je u umobolnicu jer je izvikivao s prozora kako vojnici masakriraju zatvorenike te da narod mora doći i osloboditi ih. Dana 12. srpnja, kraljevske su vlasti prebacile 250 bureta baruta iz Bastilje u Kraljevski Arsenal koji se još lakše mogao napasti. Launay je povukao svoje ljude u Bastilju te podignuo svoja dva pokretna mosta.
Dana 13. srpnja, revolucionari su zapucali mušketama na stražare koji su čuvali tornjeve Bastilje, a kasnije su vojnici zapovjednika Launaya uzvratili vatru. Iste su večeri pobunjenici napali pariški Arsenal te ostale oružarnice. Ubrzo su se naoružali s mušketama i mačevima.
Počeli su se okupljati oko Bastilje.
Launay je kasnije primio delegaciju revolucionara kako bi predao tvrđavu te streljivo. Istog je dana primio i drugu delegaciju te je obećao kako neće pucati na masu. Kako bi uvjerio revolucionare da nema namjere pucati na pobunjenike, pokazao im je da topovi nisu napunjeni. Kako je vijest trebala smiriti pobunjenike, oni su reagirali upravo suprotno. Nekoliko se desetaka vojnika popelo preko vanjskih zidova te spustilo pokretni most. Tri je stotine revolucionara napalo Bastilju, a branitelji su prešli na obrambene položaje. Kada je razjarena masa počela spuštati i drugi pokretni most, Launay je naredio svojim ljudima da otvore vatru. Poginulo je ili ranjeno bilo oko stotinu pobunjenika.
Vojnici u Bastilji su uspjeli odbaciti razjarenu masu, ali je sve više Parižana krenulo u napad. Oko 15 sati pristiglo je stotinjak dezertera francuske vojske. Dezerteri, koji su tada bili sakriveni u oblaku dima zbog paljenja vatre od strane pobunjenika, doveli su pet topova u dvorište tvrđave te ih uperili na Bastilju. Launay je uskoro podignuo bijelu zastavu kako bi predao tvrđavu.
Launay i njegovi vojnici su privedeni, zarobljen je barut i topovi, a pušteno je sedam zatvorenika. Nakon što je Launay stigao do gradske vijećnice gdje je trebao biti uhićen od strane revolucionarnog vijeća, razjarena masa ga je odvukla te pogubila.
Zauzimanje Bastilje simbolizira kraj "starog režima" te početak velikog jačanja francuskih revolucionara. Oko četiri petine francuske vojske uskoro se pridružilo revolucionarima te su uskoro zauzeli Pariz i veći dio zemlje. Uskoro je kralj Luj XVI prihvatio utemeljenje ustavne države. Godine 1792. više nije bilo monarhije, a 1793. godine Luj i njegova žena Marija Antoaneta poslani su na giljotinu zbog veleizdaje.
>>Postaje li Europa primarna meta terorizma?
>>Koliko je zapravo trajao Stogodišnji rat?
Molim vas kad nešto pišete, dajte pročitajte i informirajte se malo o nekim stvarima. Spominjete u članku neki "hotel De Ville". Da ste malo provjerili, vidjeli bi da riječ "hôtel" na francuskom ne znači samo "hotel", nego i "gradska kuća" i "gostionica". "Ville" pretpostavljam da znate da je to "grad". Iz svega ovoga vam slijedi da "Hôtel de ville" nije nikakav hotel nego "Gradska vijećnica". Molim vas, nemojte zbrisati komentar nakon što ispravite pogrešku. Hvala!