Prije početka bitke na Marni u kojoj su savezničke postrojbe uspjele zaustaviti snažan njemački prodor kroz Belgiju i Francusku, njemačke i francuske snage počele su kopati prve rovove na Zapadnom bojištu 15. rujna 1914. godine, piše History.com.
Rovovski sustav na Zapadnom bojištu u Prvome svjetskom ratu - od 1914. do 1918. - protezao se od belgijske obale Sjevernog mora do belgijske obale kroz Francusku uz izbočinu u kojoj se nalazio grad Ypres. Prolazeći kroz francuske gradove kao što su Sosissons, Reims, Verdun, St. Mihiel i Nancy, rovovski je sustav dosegnuo svoju najjužniju točku u pokrajini Elzas na švicarskoj granici. Rovovi u Prvome svjetskom ratu protezali su se oko 40 000 kilometara! Dvanaest tisuća kilometara je bilo savezničkih rovova, dok su ostali pripadali Centralnim silama.
Kao što povjesničar Paul Fussell opisuje, bile su obično tri linije rovova; prva linija bila je postavljena na petstotinjak metara od neprijatelja na kojoj su bile teške bodljikave žice; pomoćni rov bio je postavljen nekoliko stotina metara iza prednjeg rova, dok je rezervni rov bio također nekoliko stotina metara iza pomoćnog rova. Dobro napravljen rov nikada nije išao samo u jednom pravcu jer bi ga se tako lakše moglo bombardirati ili napasti; često su išli cik-cak svakih nekoliko metara. Postojale su tri vrste rovova; streljački rovovi koji su bili postavljeni nasuprot neprijatelja u kojima su vojnici-branitelji stajali te pucali strojnicama i bacali granate na nadolazeće neprijateljske vojnike; komunikacijski rovovi i rovovi koji su bili nešto plići te su se protezali prema neprijateljskim položajima. U tim su se rovovima često nalazili izvidnici te bacači ručnih bombi.
Dok je Prvi svjetski rat opisan u strašnim i apokaliptičnim epitetima; blato, smrad trulih lešina, veliki štakori; u stvarnosti je rovovski sustav ipak uspio zaštititi dobar dio vojnika od najgorih učinaka modernog naoružanja koje se tada koristilo po prvi puta u povijesti čovječanstva. Najveća opasnost po vojnika stigla je kada je rat postao više "mobilan"; kada su vojnici sa svake strane napuštali rovove te pokretali ofenzive. Njemački mjesečni gubitci bili su najviši kada su napadali: 1914. u Belgiji i Francuskoj, 1915. na Istočnom bojištu te 1918. opet na Zapadu. Francuski su gubitci bili najviši 1914. godine u rujnu kada su sve žrtvovali kako bi zaustavili njemačko napredovanje na Marni.
Rovovsko ratovanje promijenilo je opis bitke u modernim vremenima - postavilo je topništvo kao glavno oružje. Najveći je izazov sukobljenim stranama bio proizvesti velike količine streljiva te opskrba i logistika vojske.
...." u stvarnosti je rovovski sustav ipak uspio zaštititi dobar dio vojnika od najgorih učinaka modernog naoružanja"....U prvom danu bitke na Sommi Britanci su u samo jednom danu imali 60 000 stradalih ! Slaba utjeha od rovova.