Sklapanjem mirovnoga ugovora s Egiptom i međusobnim priznanjem 1979. Izrael je nakon tri desetljeća borbi uspio sačuvati svoju državu unatoč neprijateljskom okruženju brojnijih arapskih susjeda. Ipak, upravo tada se pojavila opasnost koja je zaprijetila samu njegovu opstanku. Još od kasnih sedamdesetih godina izraelska je obavještajna služba pratila napore iračkog diktatora Saddama Husseina da izgradi snažnu vojsku, ali i nuklearna postrojenja koja bi mogla poslužiti za izradu atomske bombe. Uz znatnu francusku i talijansku pomoć Iračani su izgradili nuklearni reaktor Osirak nedaleko od Bagdada. Tadašnji izraelski premijer Menachem Begin smatrao je kako je za Izrael preopasno da Irak ili bilo koja druga arapska zemlja dobije nuklearno oružje. Za Begina, koji je preživio holokaust, Hussein je bio Hitler, a reaktor Osirak samo tehnološki naprednija verzija nacističkog »Konačnog rješenja«. Nakon diplomatskog neuspjeha Izrael je posegnuo za vojnim rješenjem. Izraelski vojni dužnosnici odlučili su izvesti napad prije rujna 1981. kada bi se u Osirak trebao dovesti nuklearni materijal. Dodatnu pomoć za izradu plana napada im je sasvim slučajno dao Iran, čiji su ratni avioni napali Osirak jer je trajao Iračko-iranski rat, ali nisu prouzročili veću štetu. Poučeni njihovim iskustvom, vojni dužnosnici izradili su plan napada nazvan »Opera« te su trenirali pilote, ali im nisu sve do kraja rekli u kojoj državi bi trebali intervenirati. Nedjelja je izabrana kao dan kada francuski znanstvenici nisu radili, a večer zbog toga što su izraelske letjelice letjelo izravno ispred zalazećeg sunca te ih je bilo teže primijetiti.
Napad je jednom odgođen, ali je ipak pokrenut sljedeće nedjelje 7. lipnja 1981. u 16 sati po lokalnom vremenu. Iz vojne baze Etzion u Negevu poletjelo je osam lovaca F-16A Netz zaduženih za udar, svaki s po dvije Mk. 84 bombe od 925 kg i šest lovaca F-15A zaduženih za pružanje zračne zaštite. U brišućem letu prešli su više od 1 100 km preko zračnog prostora Jordana, Saudijske Arabije i Iraka. Iznad Saudijske Arabije popunili su pričuve goriva i nastavili let. U 17:55, prije samog zalaska sunca, letjelice su stigle do Osiraka te su, izdignuvši se, brzo identificirali reaktor i izbacili bombe iznenadivši iračku protuzračnu obranu. Nakon samo jedne minute i dvadeset sekundi opasni reaktor pretvorio se u ruševine, a svi su se zrakoplovi istim putem, ali na velikoj visini sretno vratili u bazu. Smjelu izraelsku akciju službeno su osudili Washington i Ujedinjeni narodi, ali su je mnogi i odobravali čestitajući Izraelcima što su »atomskog duha iz Bagdada ponovno vratili u bocu«.
