DRUGI SVJETSKI RAT

Njemački munjeviti prodor kroz Ukrajinu i konačni slom na ulicama smrznutog Staljingrada

Drugi svjetski rat
Foto: Bundesarchiv
1/2
20.08.2014.
u 18:21

Nijemci su napali 22. lipnja 1942. godine, točno godinu dana poslije operacije „Barbarossa“. Početkom srpnja uspjeh je bio toliko velik da je Hitler izjavio kako je rat gotov. Ta izjava u konačnici ga je i koštala rata.

Operacija „Blau“

Operacija „Blau“ bila je njemačka operacija tijekom Drugoga svjetskog rata na Istočnom bojištu. To je i prva velika njemačka ljetna ofenziva na jugu Rusije. Cilj ofenzive bio je razbijanje Crvene armije te konačna pobjeda na istoku. Nakon poraza kod Moskve, Nijemci su ponovno napali. Hitler je odlučio napasti i okupirati vrlo bogata naftna polja blizu grada Bakua te zauzeti Staljingrad kako bi odsjekao rusku trgovinu preko Volge. Nijemci su početkom ofenzive bili vrlo uspješni. Veliki predjeli Sovjetskog Saveza bili su u njemačkim rukama. Zauzeli su Kijev i Harkiv te Estoniju, Latviju i Litvu. Gradovi Kijev i Harkiv bili su treći i četvrti gradovi po veličini u Sovjetskom Savezu. Kako su Nijemci pjevali tijekom operacije „Barbarossa“ - „Von Finnland bis zum Schwarzen Meer“, tako su i osvajali. U jednom trenutku držali su liniju dužine gotovo 1 500 kilometara od jezera Ladoga do Krima. Pomagali su im i hrvatski dragovoljci – 369. pojačana pješačka pukovnija Hrvatske legije – pogotovo u bitki za Harkiv.

Tijekom operacije „Blau“ prvi put su se svi vrhovni zapovjednici dogovorili s početnim planom napada. Mora postojati jedan cilj kako bi postigli maksimalnu učinkovitost. Iako su njemački generali htjeli da cilj operacije „Blau“ bude Moskva, Hitler je odlučio da se zauzmu naftna polja na Kavkazu kako bi Crvena armija ostala bez goriva. Naravno, kao i kasnije tijekom rata, svaki put kada bi generali proturječili Hitleru, on se pozvao na to kako je on zaslužan za prodor kroz Ardene i osvajanje Francuske u šest tjedana.

Foto: Bundesarchiv

Nijemci su napali 22. lipnja 1942. godine, točno godinu dana poslije operacije „Barbarossa“. Početkom srpnja uspjeh je bio toliko velik da je Hitler izjavio kako je rat gotov. Ta izjava u konačnici ga je i koštala rata. Mislio je da može oslabiti svoje postrojbe jer su takvom lakoćom prolazili kroz Kavkaz. Glavni borbeni stroj njemačke vojske u operaciji „Blau“ bila je Armijska grupa „Jug“ (Heeresgruppe Süd). Hitler je podijelio Armijsku grupu „Jug“ na dvije grupe – Grupu „A“ i Grupu "B“. Grupa A trebala je napasti naftna polja na Kavkazu prije nego što bi krenula prema Bakuu, a Grupa „B“ trebala je napasti zapadno od rijeke Don. Šesta armija generala Paulusa, koja će kasnije „nestati“ u Staljingradu, nije imala podršku 4. oklopne (panzer) divizije jer su tenkovi trebali pratiti Grupu „A“. Međutim, kada je vidio što je napravio, Hitler je povukao naredbu te je vratio 4. oklopnu diviziju Grupi „B“.

Zašto je to Hitler napravio? Odlučio je napasti Staljingrad, najvećim dijelom zbog imena grada jer Staljingrad nikada nije bio primarna meta u planu operacije. General Kleist je izjavio nakon rata: „Zauzimanje Staljingrada nikada nije bilo u prvom planu operacije. Na početku napada Staljingrad je bio samo ime grada na karti“.

Kasnije će Nijemci doživjeti totalnu katastrofu u Staljingradu te će to biti prvi poraz „neuništivog njemačkog vojnog stroja“. Nakon kapitulacije, 2. veljače 1943. godine, u Njemačkoj će biti proglašeni dani žalosti.

Komentara 3

CS
clear.shaven
23:08 23.08.2014.

"Veliki predjeli Sovjetskog Saveza bili su u njemačkim rukama. Zauzeli su Kijev i Harkiv te Estoniju, Latviju i Litvu. Gradovi Kijev i Harkiv bili su treći i četvrti gradovi po veličini u Sovjetskom Savezu." Pa naravno kad su narodi koji žive u ovim zemljama bili na strani fašizma, uključujući i Ukrajince, koje Rusi i danas s pravnom prozivaju za kolaboraciju sa 3.Rajhom.

Avatar commentator
commentator
21:11 21.08.2014.

Bilo je bolje preskočiti one "koji su im pomagali," i ne spominjati ovdje.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije