AKTUALNO

Ruska intervencija u Siriji: Kraj Islamske države i sirijskog režima ili novi postafganistanski okvir

Sirija
Foto: Wikimedia Commons
04.11.2015.
u 23:31

Čak 41 skupina militanata ujedinila se kako bi kaznili Rusiju zbog intervencije u Siriji. Time ruski ulazak u Siriju ima i dimenziju ruske nacionalne sigurnosti

Ruska vojna intervencija možda je i prekretnica u petogodišnjoj sirijskoj krizi. Krvava sirijska kriza čiji je ishod neizvjestan već ima dramatične učinke: prema podacima »Amnesty Internationala«, 220 000 ubijenih, 12,8 milijuna raseljenih i četiri milijuna izbjeglih osoba. U petogodišnjoj evoluciji sirijska kriza obilježena je nizom faza koje su skončale u krvavom sektaškom nasilju čije su posljedice nimalo bezazlene za regionalnu i međunarodnu sigurnost, ali čini se i za geopolitički poredak. Na sceni je višedimenzionalan sukob čija se slojevitost očituje na sigurnosnoj, socioekonomskoj, etničkoj i vjerskoj razini te regionalnoj i međunarodnoj razini. Pobuna naroda protiv diktatorskog režima koja je započela u ožujku 2011. postupno je, i posredstvom vanjskih intervencija te »zastupničkih/zamjenskih ratova« (engl. »proxy war«) regionalnih država, transformirana u krvavi oružani sukob. Radi li se o građanskom ratu, unutarnjem sukobu međunarodnih dimenzija, nizu ratova i sektaškom nasilju unutar njega ili pak o »ratovima unutar ratova« na turbulentnom bliskoistočnom području koji sirijska situacija čini još nestabilnijim i u pogledu budućeg razvoja u strateškom smislu teško kontroliranim? Čini se da teška sirijska kriza uključuje sve naznačeno. 

Rječnikom Thomasa Hobbesa, radi se o preddruštvenom stanju »rata sviju protiv svih«. Sirija, taj nekadašnji kandidat za vodeću regionalnu političku silu, koji stručnjaci označavaju kao povijesni »lokus« arapskog kalifata, paladin arapskog pannacionalizma ili sidro arapskog Levanta, kao država »de facto« ne postoji. Hoće li opstati kao geopolitička činjenica, još je uvijek neizvjesno. Petogodišnju sirijsku krizu Zapad i njegovi saveznici nisu riješili. Štoviše, nizom vanjskih akcija u relaciji s unutarnjom situacijom dovedena je do ekstremne zapletenosti. Uostalom, Henry Kissinger, bivši američki državni tajnik te strateg i kreator mnogih svjetskih kretanja iz ere predsjednika Richarda Nixona i Geralda Forda, a čiji su bliskoistočni procesi tek posljedica, u intervjuu simboličkog i stvarnog naslova »Put iz bliskoistočnog kolapsa« (engl. »A Path Out of the Middle East Collapse «) za »Wall Street Journal« naglasio je kako SAD i njegova politika na Bliskom istoku gube značaj te kako je ruska vojna intervencija tek posljednji od simptoma dezintegracije američke uloge u uspostavljanju reda na Bliskom istoku. Početne američke orijentacije usmjerene na rušenje režima Bashara al-Assada ubrzo su zaustavljene ili bar usporene.

Zapad je shvatio da potpomaganje sirijske opozicije jača i moć islamističkih sunitskih grupacija unutar nje koje se pokazuju kao realna alternativa režimu. Time se sirijski režim i njegovi sponzori smatraju dosadašnjim pobjednicima u sukobu, barem zbog razloga što nisu poraženi. U međuvremenu pojavio se mnogo ozbiljniji problem: Islamska država. Proces desetgodišnjeg jačanja Islamske države (Islamske države u Iraku i Siriji – ISIS) svijet je ignorirao ili nije shvaćao, što je priznao i predsjednik Barack Obama. Tek su proglašenje kalifata, brutalne dekapitacije zapadnih državljana i masakri prema nesunitskom stanovništvu u Iraku i Siriji pokrenuli svijet na akciju. Na samitu NATO-a u Walesu u rujnu 2014. i Rezolucijom 2178 Vijeća sigurnosti određeni su okviri neizvjesnog »drugog rata protiv terora«, rata 60 članica međunarodne koalicije protiv Islamske države. Analiza učinaka ukazuje da isključivo oslanjanje na vojna djelovanja neće riješiti pitanje IS-a. Preko 6 000 vojnih zračnih udara nije skršilo Islamsku državu. Možda je tek zaustavljen njezin »Blitzkrieg«.

Nastavak teksta i ostale zanimljivosti čitajte u novom broju VP magazina od četvrtka, 5. studenoga na svim kioscima!

Komentara 2

Avatar Jaguar_Paw
Jaguar_Paw
13:20 05.11.2015.

Netko se morao uključiti u taj kaos i razriješiti ovako ili onako. Predugo sirijski narod pati, a svjetski lideri se "igraju" pitalica, na ženevskim sastancima. Nitko nije naivan, zna se da rusi u ovo nisu ušli zbog velike ljubavi prema sirijskom narodu, oni imaju vrlo velike geostrateške interese u tom djelu svijeta a i dugogodišnji su saveznici sa Sirijom, čak iz vremena sovjetskog saveza. Ruska intervencija u Siriji košta 4 puta manje nego američka kolicija, a efektivnija je za 1000%. Uništili su do sad preko 2000 meta što je impresivna brojka, avioni poljeću i po danu i po noći, moral sirijske vojske se podigao, napreduju svaki dan, uz ruse tu je i hezbollah, iran, pa čak i kina koju se slabo spominje. Koliko je iskrena ruska borba protiv terorizma, mislim da najbolje govori neslužbeni pozivi iračkih političara da dođu i u Irak, što bi značilo da bi rusi preuzeli sve od amerikanaca, a oni grade svoj "imidž" 15 godina na tom djelu. Amerika je prokockala vlastiti ugled zbog neiskrenosti i suradnje sa teroristima, htjeli su pod krinkom arapskog proljeća smijeniti vlast, postaviti svoje marionete, po starom, iskušanom recpetu, ali su ipak malo podcijenili sirijski narod i njegove saveznike. Sva carstva je uništila pohlepa, tako će i američko, a sirija će biti poznata kao grobnica tog velikog carstva. Rusi imaju u potpunosti legitimitet vojne pomoći, jer svaki zračni udar izvode u kordinaciji sa sirijskom vojskom, što nije slučaj sa amerikancima, rusi izvedu oko 50 ak zračnih udara, dok je ameri izvedu 8 na dan. Također rusi se žele obračunati sa islamistima koji dolaze iz njihove zemlje, da poslije nebi morali proživljavati isti scenarij unutar svoje države. Podrška rusima i sirijskom narodu na njihovom putu ka slobodi!

Avatar commentator
commentator
18:09 05.11.2015.

Koja od ovih 41 skupina je ujeinjeni 'merički emirati??

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije