Iako najavljena ranije, knjiga sjećanja na operaciju Maslenica, u izdanju Hrvatskog memorijalno dokumentacijskog centra Domovinskog rata, izaći će ovu jesen. Pomoću dokumenata, ali ponajprije sjećanja sudionika, u njoj će biti rekonstruirana bitka za zadarsko zaleđe i planinu Velebit. Više od 100 sudionika, istaknutih zapovjednika dalo je osvrt na djelovanje svojih postrojbi. Jednu bitku ne čine samo veliki borbeni okršaji već i brojni drugi događaji koji su se odvijali na samoj bojišnici ili u neposrednoj pozadini. Tako je javnosti zasigurno nepoznata priča o dugotrajnom i opasnom procesu dizanja pontonskog mosta ili još opasnijim aktivnostima tijekom razminiranja Zračne baze Zemunik. Nedovoljno su poznati i brojni drugi događaji na koje će ova knjiga pokušati skrenuti pozornost. Bitka za zadarsko zaleđe okončana je visokim brojim poginulih i ranjenih stoga je djelovanje saniteta hrvatskih snaga imalo značajnu ulogu, iako se zapravo jako malo zna u kako teškim uvjetima se pružala medicinska skrb. Općenito, iako je sanitet imao iznimno važnu ulogu tijekom cijelog Domovinskog rata o djelovanju medicinskog osoblja, odnosno njihovom značaju za same borce na bojišnici vrlo se malo zna. I više nego neobična činjenica, ukoliko se uzme u obzir podatak da je tijekom rata zbrinuto više od 30 000 ranjenih osoba. Po podacima Andrije Hebranga, ratnog ministra zdravstva, na zbrinutih više od 30 000 ranjenika, preminulo je svega 1. 75% vojnika što je impresivan rezultat za ratni sanitet čak i na svjetskoj razini. Tu uspješnost valja zahvaliti dobroj organizaciji.
Čak 61% ranjenika dopremljeno je u bolnicu unutar sat, odnosno 76% dopremljeno ih je u bolnice unutar dva sata nakon ranjavanja. U bitki za zadarsko zaleđe i u surovim uslovima bojišnice na Velebitu, ratni sanitet obavljao je možda i najsloženiju zadaću tijekom Domovinskog rata jer intenzitet i karakter
borbenih djelovanja bio je iznimno složen. O tome svjedoèe i podaci o velikom broju poginulih i ranjenih na obje strane. Doktor Ivica Vlatković sudjelovao je u pripremama za djelovanje saniteta u nadolazećoj napadajnoj operaciji. Naime, dr. Vlatković je potrebno iskustvo stekao i prije Domovinskog rata. Tijekom služenja JNA bio je odabran za školovanje na VMA (Vojno medicinska akademija u Beogradu), prošao je specijalnu obuku za sanitetskog časnika. Tamo je stekao teoretska znanja kako sanitet osigurava vojnu silu i kako se pravilno pristupa i osigurava pomoć politraumatiziranim vojnicima. Ispostavilo se
kako će upravo ta znanja, o evakuiranju ranjenih vojnika, vrlo brzo morati primjenjivati u praksi: Sanitet je u operaciji „Maslenica“ postavljen prema sektorima djelovanja hrvatskih oružanih snaga.
Takozvani Sjeverni sektor - Velebit imao je bazu smještenu u Starigradu. Sanitetski timovi popunjavani su liječničkim i bolničkim potencijalom iz Zadra i okoline. Također, popunjavan je sanitetskim ekipama koje su same postrojbe dovodile. Sanitet na području Starigrada pokrivao je sektor Velebita, Tulovih greda do podnožja na liniji razdvajanja ispred brda Velika i Mala Bobija. Evakuacijski putovi usmjereni su preko izgrađenog pontonskog mosta, Jadranskom magistralom, k Zadru.
Nastavak teksta i ostale zanimljivosti pročitajte u novom 41. izdanju VP magazina za vojnu povijest!
