Na današnji dan 1944. godine, američki i britanski bombarderi bacili su mine u Dunav, a bombe i letke na grad i skladišta streljiva i tenkova, piše History.com
U zadnjem američkom napadu uništene su mađarske naftna skladišta i rafinerije koje su koristile postrojbe nacističke njemačke. Uza sve bombardiranje, građane su dočekali i letci u kojima je pisalo da će se kazniti svi odgovorni za deportaciju mađarskih židova u Auschwitz.
Američka je vlada htjela Hitleru i SS-u dati do znanja da svijet zna što rade. Admiral Miklas Horthy, nasljednik i mađarski "diktator", veliki antikomunist, bojao se ruske dominacije. Povezao je svoju zemlju s Hitlerom iako ga baš i nije volio. On je također molio da se ukinu deportacije jer je cijeli svijet osudio nacistički sustavni plan uništavanja jednog naroda, pogotovo nakon izvještaja četiri pobjegla zarobljenika iz Auschwitza.
Hitler je od straha od mađarskog ustanka zaustavio sve deportacije 8. srpnja. Horthy se htio izvući iz rata, međutim ubrzo su ga oteli Hitlerovi agenti te ga natjerali da abdicira.
Dan nakon završetka deportacija, švedski poslovnjak Raoul Wallenberg uvjerio je švedsko ministarstvo vanjskih poslova da ga pošalju u mađarski glavni grad zbog diplomacije. Raoul je došao u Budimpeštu sa 630 viza za mađarske Židove; odveo ih je u Švedsku kako bi izbjegli nove deportacije.
