Mnogi će na spomen grada Pakraca najprije pomisliti na 1991. godinu i početak Domovinskog rata te ratna razaranja koja su u pakračkom kraju bila velikih razmjera. Premda je to zasigurno središnje mjesto pakračke ratne povijesti, ne treba zaboraviti ni mnoge druge povijesne činjenice koje svjedoče o tome da je riječ o gradu iznimno duge i zanimljive vojne i ratne tradicije. I sam nastanak grada povezan je s ratnim pohodom. Prema nekim nalazima i zapisima, Pakrac je bio jedna od najvećih utvrda u Zapadnoj Slavoniji čiji su graditelji i vlasnici najvjerojatnije bili ivanovci, premda se negdje spominje mogućnost da su to bili templari. Templari su svakako obilježili dio pakračke povijesti jer se u 13. stoljeću Pakrac nalazio upravo u njihovu posjedu. U pakračkoj su okolici pronađeni i rimski putevi te nadgrobni spomenici rimskih legionara. Zanimljiva je činjenica da je grad bio pod vlašću Zrinskih, ali su oni 1543. godine, zbog nedovoljnog broja ljudi koji bi grad obranili od turske najezde, odlučili predati ga Turcima i napustiti te tako spasiti od vojnih razaranja. Godine 1691., kao posljednji slavonski grad, Pakrac biva oslobođen od 150 godina duge turske okupacije. Trenkovi panduri također ostavljaju svoj trag u ovom kraju jer je vlastelinstvo Pakrac u 18. stoljeću bilo u posjedu Franje baruna Trenka. Niti vihor svjetskih ratova nije zaobišao Pakrac, a posebno je jak bio onaj u periodu Drugog svjetskog rata u kojem je pakrački kraj do rujna 1944. godine bio pod ustaškom vlašću koju su nakon žestokih borbi u rujnu 1944. godine preuzeli partizani.
Kako bi se ta bogata povijest sačuvala od zaborava, u budućnosti će zasigurno ključnu ulogu imati „Izložbeni postav vojne i ratne povijesti“ koji će ovih dana obilježiti drugu godišnjicu svog postojanja. Riječ je o privatnoj zbirci ratne i vojne povijesti u vlasništvu Pakračanina Maria Tušeka koja je svoja vrata javnosti otvorila u rujnu 2012. godine. Cijeloj priči prethodila je izložba u veljači 2012. godine, kada vlasnik zbirke, uz pomoć i u suradnji s Muzejom grada Pakraca izlaže svoju kolekciju predmeta, pod znakovitim naslovom izložbe - „Ratnici“, a uvertira samoj izložbi bio je tehničko-taktički zbor Hrvatske vojske u neposrednoj blizini izložbenog prostora.
Na temelju interesa koji je izložba pobudila kod posjetitelja rođena je ideja o stalnom postavu koja je realizirana uz veliku podršku grada Pakraca, koji je ustupio prostor u kojima se zbirka i danas nalazi. Od ideje do realizacije iste prošlo je samo šest mjeseci, a od kada je u rujnu 2012. godine „Izložbeni postav vojne i ratne povijesti“ započeo sa službenim radom, izložbu je vidjelo više od 2500 posjetitelja.
Posebnost ovoj priči daje i sama činjenica da je privatna kolekcija prvotno nastala iz potrebe za prikupljanjem rekvizita za pakrački ninjutsu klub kojemu je Mario Tušek voditelj i trener. Riječ je o klubu ratničkih vještina Bujinkan Seishin Dojo Pakrac, gdje polaznici uvježbavaju i usavršavaju tradicionalne borbene tehnike i taktike te drvene japanske ratne vještine, a koja uključuje korištenje određenog oružja i vojne opreme. Otuda u ovoj privatnoj zbirci i prve pancirke, kacige, odore i oružje.
Zbirka je s vremenom rasla, a kako je riječ o području u kojem su borbe u Domovinskom ratu bile vrlo intenzivne, posve je razumljivo da su eksponati iz tog perioda svojim brojem postajali sve značajniji i naposljetku odredili sudbinu ovog danas stalnog postava.
Iako eksponati koji se odnose na Domovinski rat čine većinu ovog postava, on nije ograničen isključivo na taj period pa se tamo mogu vidjeti i eksponati iz ranijih razdoblja. Tako se primjerice može vidjeti i replika svečane odore Trenkovih pandura koja je služila kao uzorak za izradu svečane odore Počasno-zaštitne bojne Oružanih snaga Republike Hrvatske koja je također dio postava. Poseban interes, prvenstveno najmlađih posjetitelja, izaziva replika srednjovjekovnog oklopa. Mlađe posjetitelje također privlači i zanimljiva kolekcija oružja i minsko-eksplozivnih sredstava, dok kod starijih posjetitelja najveću pažnju pak izaziva bogata kolekcija fotografija i vojnih odora, od kojih svaka svjedoči neku osobnu priču, a jedna od zanimljivijih je ona Stjepana Klasnića iz Lipika, inače prvog ratnog zapovjednika pakračkog 76. bataljuna, koju je nakon njegove smrti poklonila supruga Karolina Klasnić. Upravo činjenica da je otprilike devedeset posto eksponata poklonjeno daje posebnu vrijednost cijeloj zbirci jer usmena predaja onih koji se odluče pokloniti i javno izložiti svoje predmete ili predmete članova svoje obitelji vrlo često je protkana emocijama, a nerijetko i traumatičnim sjećanjima na minula ratna vremena koja malo koga mogu ostaviti ravnodušnim.
Postav prati i poslijeratni razvoj sigurnosnih snaga pa se u njemu mogu pronaći i eksponati koji svjedoče o mirovnim misijama hrvatske vojske, ali i oni koji prate modernizaciju hrvatske vojske i policije. Valja spomenuti i vrlo zanimljivu biblioteku s više od 200 bibliografskih jedinica. Posjetitelji ovdje mogu naći stručne i znanstvene publikacije, no popriličan je i broj književnih ostvarenja koja najčešće prenose osobne doživljaje iz Domovinskog rata.
Otvaranje postava javnosti, ali i entuzijazam voditelja rezultirali su brojnim suradnjama. Prije svega ključna je suradnja s gradom Pakracom uz čiju inicijativu i potporu je sve i krenulo. Postoji suradnja i s nekoliko braniteljskih udruga i specijalnom jedinicom policije „Omege“ Bjelovar. Značajna suradnja ostvarena je i s Vojnim muzejom u Zagrebu, Ministarstvom obrane, izdavačkom kućom Despot Infinitus, a izvrsna suradnja postoji i s brojnim braniteljima i građanima. Upravo njihove donacije čine glavninu ovog postava, dok je manji dio eksponata dokupljen s ciljem zaokruživanja pojedinih cjelina samog postava. S obzirom na brojne ostvarene suradnje, koje su davno nadišle lokalni karakter, i sam je postav „izašao“ iz pakračkih okvira i svakim danom dobiva sve šire dimenzije.
Prema riječima voditelja i vlasnika postava, Maria Tušeka, osnovni cilj postava jest na jednom mjestu objediniti kolekciju oružja, opreme, dokumentacije i literature koju bi, osim organiziranih školskih i turističkih grupa, posjećivali i od njega imali koristi ljudi, koje iz različitih razloga zanima ratna i vojna tematika. Jedan takav primjer je i nedavan posjet članova Hrvatskog kaskaderskog društva koji su za potrebe snimanja filma „Broj 55“, inače najvećeg hrvatskog akcijskog filma o Domovinskom ratu, posjetili pakrački kraj i „Izložbeni postav“ gdje se kaskaderski tim upoznavao s oružjem i vojnom opremom te tehnikom rukovanja istima.
Premda prvotna namjera voditelja nije bila profiliranje postava u smjeru Domovinskog rata, sudeći prema razvoju situacije, grad Pakrac dobiva svoju prepoznatljivu točku upravo u vidu mjesta sjećanja na ključni događaj moderne hrvatske povijesti. Tome bitno doprinose povijesne i geografske okolnosti jer upravo je oružanim napadom pobunjenih Srba na pakračku policijsku postaju 1.3.1991. godine započeo Domovinski rat u Republici Hrvatskoj čime simbolika muzejskog postava dobiva još veću snagu.
Na službenoj facebook stranici - „Izložbeni postav vojne i ratne povijesti“ – moguće je vidjeti jedan dio zanimljivosti koje nudi postav i virtualno prošetati prostorom, no ovo je mjesto u gradu Pakracu koje svakako vrijedi posjetiti i uživo se uvjeriti kako je vojna i ratna povijest iznimno bitan dio hrvatskog identiteta i kako su ovakvi i slični postavi u službi njegova očuvanja. Upravo zato ova priča teži daljnjem razvoju pa svi oni koji imaju predmete koje žele pokloniti za ovaj postav i tako ne prepustiti zaboravu svoje osobne priče, priče članova svoje obitelji ili prijatelja mogu se javiti voditelju postava i biti sukreatori ove, po mnogo čemu, jedinstvene priče.
