navigacija
Aktualno

Strani borci i regionalna (ne)sigurnost

Deradikalizacija je složen proces s neizvjesnim ishodom, posebno za društva koja radikaliziranim osobama nisu u mogućnosti pružiti priliku za drukčiji put. BiH tu spada

Strani borci i regionalna (ne)sigurnost

Foto: Wikimedia CC

Regionalno okruženje Hrvatske posljednjih mjesec-dva opet je suočeno s nizom procesa koji uzrokuju određenu nestabilnost. Između ostaloga, u eri (protu) terorizma pozornost političkih aktera i javnosti zaokupile su izjave o povratnicima s bliskoistočnih bojišta na ova područja, posebno u BiH. Ti su procesi i pojavnosti označeni kao poseban sigurnosni izazov. Ne bez razloga. Neupitna je uvjerljivost stručnih stajališta iznesenih u studiji „Zov rata u Siriji i bosanskohercegovački kontingent stranih boraca“ iz pera profesora sarajevskog Fakulteta političkih znanosti i vrhunskog eksperta za tematiku (protu)terorizma Vlade Azinovića i islamskog teologa Muhameda Jusića prema kojima su povratnici s bliskoistočnih bojišta izravna prijetnja za nacionalnu sigurnost BiH, ali i regionalnu i međunarodnu sigurnost. Uz vojno iskustvo i znanje koje mogu uporabiti i u terorističke svrhe, predviđa se da bi se strani borci nakon povratka u matičnu zemlju mogli priključiti već postojećim mrežama ideološki radikaliziranih osoba i zajednica ili uspostaviti nove ili se, pak, angažirati u procesu radikalizacije i vrbovanja novih boraca za bliskoistočne sukobe. Terorizam je, nema dvojbe, stvarnost u BiH. Povijesni kontinuitet, nacionalni, regionalni i globalni kontekst, kako politički, tako i sigurnosni, pogoduju aktivitetu terorističkih elemenata u BiH. Funkcionalna neizgrađenost države i fragmentiranost društava te nedostatak političko-socijalne kohezije, zajedno s ratnim posljedicama i nezadovoljstvom niza aktera mirovnim rješenjima ratnih sukoba, dostatan je sigurnosni izazov BiH. Državna fragilnost i neizgrađenost pogoduju nastanku ili tranzitnoj realizaciji niza dodatnih sigurnosnih izazova. Ukupni kontekst pogoduje i ugrožavanju socijetalne sigurnosti, pri čemu su određeni socijalni aspekti na području BiH promijenjeni (reislamizacija) i usmjereni k ekstremizaciji, konkretno terorizmu.

Stručnjaci ističu da je neovisna BiH bojišta na ova područja, posebno u BiH. Ti su procesi i pojavnosti označeni kao poseban sigurnosni izazov. Ne bez razloga. Neupitna je uvjerljivost stručnih stajališta iznesenih u studiji „Zov rata u Siriji i bosanskohercegovački kontingent stranih boraca“ iz pera profesora sarajevskog Fakulteta političkih znanosti i vrhunskog eksperta za tematiku (protu)terorizma Vlade Azinovića i islamskog teologa Muhameda Jusića prema kojima su povratnici s bliskoistočnih bojišta izravna prijetnja za nacionalnu sigurnost BiH, ali i regionalnu i međunarodnu sigurnost...

Nastavak teksta čitajte u novome izdanju Vojne Povijesti od 5. siječnja na svim kioscima!

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 ocjena)
Ispravi pogreške

Ključne riječi

Komentari

Registracija