Tjedan dana nakon što je potpisano primirje između Rusije i Njemačke te tri tjedna nakon što je objavljen prekid vatre na Istočnom bojištu, predstavnici su zemalja započeli s mirovnim pregovorima kod Brest-Litovska blizu poljske granice. Danas je to grad Brest u Bjelorusiji, piše History.
Vođa ruske delegacije bio je Leon Trocki, komesar za Vanjske poslove. Max Hoffmann, zapovjednik njemačke vojske na Istočnom bojištu bio je jedan od šefova pregovarača na njemačkoj strani. Jedina razlika u mišljenju u Brest-Litovsku bila je zbog mogućeg pripajanja ruskog teritorija Njemačkoj. Rusi su htjeli mir bez pripajanja ili davanja teritorija Njemačkoj, a Nijemci su htjeli dio ruskog teritorija. U veljači 1918. godine, Trocki je objavio da Rusi više neće pregovarati te je rat opet započeo.
Nažalost za Rusiju, Središnje su sile ubrzo osvojile veći dio Ukrajine i Bjelorusije. Boljševici su se nadali da će radnici Njemačke i Austrija se pobuniti u ime međunarodnog proletarijata. Dana 3. ožujka 1918. godine, Rusija je prihvatila mirovne uvjete puno jače nego što su prvotno ponuđeni. Rusija je izgubila Poljsku, Litvu te baltičke zemlje Estonije, Livonije te Kurlanda. Morali su navedene teritorije ustupiti Njemačkoj. U međuvremenu, Finska je uvidjevši slabost Rusije, proglasila neovisnost. Sve u svemu, mirom u Brest-Litovsku Rusija je izgubila 1.6 milijuna kvadratnih kilometara te trećinu svoje populacije od 55 milijuna ljudi.
>>Po prvi puta od Jomkipurskog rata, Sirija traži vojnu pričuvu
>>Rusija postavila raketne sustave Bal i Bastion-P na Kurilskom otočju
