Tijekom 2009. godine obilježena je 200. obljetnica „Rata iz 1809. godine“, vođenog između austrijske i francuske vojske. U ovom prilogu obrađena je bitka kod Malborghetta, naselja na tromeđi Austrije, Slovenije i Italije. U idućim nastavcima bit će obrađene bitke Slunjske pukovnije kod Predela (Slovenija) i Marmontov pohod iz Dalmacije kroz Liku prema Beču. Da bismo pojasnili političke ciljeve ovoga rata, potrebno je u uvodu dati prikaz društveno-političkih odnosa koji su u to vrijeme vladali u Europi. Napoleonovi ratovi obuhvaćaju vojne aktivnosti koje je vodila Francuska od prekida Amienskog mira 1803. pa do sloma 1815. godine. To su bili klasični osvajački ratovi s jedinim ciljem da se politički odnosi u Europi podrede francuskim interesima. Osnivanjem Rajnskog saveza (12. srpnja 1806.) nestalo je Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti, a Franjo II. odrekao se 6. kolovoza 1809. rimskog prijestolja i proglasio se austrijskim carem. Time je njemački jug došao pod francuski utjecaj, a Austrija je politički potisnuta u stranu.
Povijest Hrvata
Bitka 1809. godine kod Malborghetta
Njezini sudionici, ogulinski graničari pod zapovjedništvom Milete pl. Vučetića od Brinja, s pravom se smatraju austrijskim Leonidom