Bojna »Zrinski« i 450. obljetnica Sigetske bitke

Kako to dobro povezuje kolega Tomislav Šulj, naš neiscrpni istraživač povijesti Domovinskog rata, ove godine navršava se četvrt stoljeća od početka Domovinskog rata, ali je također ovu kalendarsku godinu, povodom 450. obljetnice Sigetske bitke, Hrvatski sabor simbolički proglasio »godinom Nikole Šubića Zrinskog«. Zanimljiva je podudarnost, da je upravo u svibnju 1991. godine ustrojena postrojba specijalne namjene koja ime temelji na impresivnoj ratničkoj tradiciji hrvatske plemićke obitelji Zrinski. Stoga je u ovom i idućem broju magazina, u dva dijela, opširan prikaz ratnog puta ove elitne postrojbe Ministarstva obrane Republike Hrvatske i više nego primjeren. Kolega Šulj u uvodu ove teme nastavlja: »Ipak, najpotrebnije je javnosti predočiti malo znana djela postrojbe za koju je i predsjednik Franjo Tuđman proročanski predvidio kako će zbog specifičnosti namjene njezini rezultati ostati manje poznati javnosti, ali će jednog dana biti upamćeni kao važan čimbenik u stvaranju hrvatske države. Temelj oružane moći Republike Hrvatske bile su gardijske brigade Hrvatske vojske, ali itekako važnu ulogu imale su specijalne snage profesionalne vojske. Temeljem zapovijedi Ministra obrane RH Martina Špegelja i zamjenika ministra obrane Gojka Šuška 18. svibnja 1991. godine ustrojena je prva takva postrojba Glavnog stožera HV- a: bojna »Zrinski«. Od 300 pripadnika Jedinice za posebne namjene MUP-a RH iz Kumrovca za novoosnovanu postrojbu strogom selekcijom odabrano je 27 kandidata kojima su priključena još dva pripadnika Antiterorističke jedinice MUP-a iz Lučkog.« O Sigetskoj bitki tek će biti riječi u magazinu, a sad su prvo na redu »Zrinski«. Kao što možete čitati i nastavak o ustaškoj vojsci u emigraciji, naše feljtone, posebice kronologiju Prvoga svjetskog rata i posebno obrađenu Jyllandsku pomorsku bitku 1916. godine, a tu je i novoobrađena tema o operaciji »Bura« od 27. siječnja do 4. veljače 1945. godine, odnosno o prodoru njemačke vojske i oružanih snaga NDH u južnu Hercegovinu iz pera Hrvoja Mandića. Čitajmo!