Britanija je odmah potopila argentinski laki krstaš Belgrano

...Argentinska namjera bila je pokrenuti brzu i simboličnu okupaciju s brzim povlačenjem jer su smatrali da Britanci neće odgovoriti vojnom silom...


 

Argentinske jedinice su se povukle nakon nekoliko dana od invazije, ali je zbog velike potpore javnosti i brze britanske reakcije vojna hunta promijenila planove te poslala vojsku na otočje kako ih ne bi izgubili u slučaju britanskog napada, piše WHO.

Kada je izbio sukob, UN je pozvao na mirovne pregovore da se odmah završe sukobi te da se dođe do diplomatskog rješenja. SAD se bojao da će Argentina pitati Sovjetski Savez za pomoć te su tako i dalje stajali uz Veliku Britaniju.

Međutim, u isto vrijeme je Čile pomogao Velikoj Britaniji. Njihova je pomoć itekako bila vidljiva te je Argentina morala držati najbolje planinske postrojbe na čileanskoj granici kako bi se kontrirala moguća vojna intervencija britanskog saveznika. Intervencija nikada nije stigla, ali su Argentinci i dalje mislili da će Čile napasti.

Britanske su postrojbe stigle na otočje te je započeo rat za zračnu superiornosti. Nekoliko vrlo snažnih sukoba u zraku dogodilo se tijekom rata. Britanci su koristili Harriere dok su Argentinci koristili mlažnjake Mirage III koje su kupili od Francuza nekoliko godina prije rata.

Mirage nije bio dovoljno dobar za sukob s mlažnjacima Kraljevskog ratnog zrakoplovstva. Osim Miragea, Argentinsko ratno zrakoplovstvo koristilo je i američke A-4 Skyhawk, izraelske Daggere, izraelske verzije lovaca Mirage te engleske električne Canberre.

Najvažniji sukob je bilo potapanje ARA Belgrana, argentinskog lakog krstaša iz Drugoga svjetskog rata. Potopila ga je britanska podmornica HMS Conqueror 2. svibnja 1982. godine. Poginulo je 323 člana posade ARA Belgrana.

Osveta je stigla dva dana kasnije kada je bombardiran razarač Tip 42 HMS Sheffield. Britanci su izgubili 20 ljudi dok je 24 člana posade ozlijeđeno.

Nakon britanske pobjede na kopnu, njihovi su zahtjevi za primirje itekako bili pogubniji nego što je očekivala vojna hunta. Međutim, Argentina je prihvatila sve članke ugovora 14. lipnja 1982. godine. Argentinske postrojbe su se povukle s otočja te ih ostavile u britanskim rukama.

Odnosi između Argentine i Velike Britanije bili su narušeni dok nisu normalizirani 1989. godine. Argentina je nastavila sporiti oko neovisnosti Falklandskog otočja do dana današnjeg. Godine 2013., održan je referendum te je većina odabrala nastavak života pod britanskom krunom.

Sukob oko Falklandskog otočja i dalje ostaje najveći zračno-pomorski sukob između moderno naoružanih zemalja od Drugoga svjetskog rata do danas.