Na današnji dan 1532. godine, Francisco Pizarro, španjolski istraživač i konkvistador namamio u je u zamku cara Inka Atahualpu, piše History.
S manje od 200 ljudi nasuprot nekoliko tisuća, Pizarro je pripremio gozbu u čast cara te kada su nenaoružani Inke stigli, otvorio je vatru. To je bio masakr. Pobio je njegove vojnike te ga natjerao da se preobrati na kršćanstvo prije nego ga je ubio. Pizarro je u savršeno vrijeme krenuo u osvajačke pogode.
Do 1532. godine, u carstvu Inka vodilo se nekoliko građanskih ratova koji su desetkovali stanovništvo. Atahualpa, mlađi sin bivšeg vladara Inka Huayna Capaca svrgnuo je svog polubrata Huascara te je u trenutku dolaska Pizarra 1531. godine pokušao ujediniti carstvo uz pomoć španjolskog kralja Karla V.
U svome pohodu prema glavnom gradu Inka, Pizarro je saznao o građanskim ratovima te započeo s regrutiranjem vojnika koji su tada još bili vjerni Huascaru. Pizarro se susreo s Atahualpom odmah izvan grada Cajamarce, gradića koji je se nalazio u dolini Anda. Poslao je svog brata Hernana kao glasnika te je on pozvao cara u Cajamarcu na veliku gozbu u čast njegovog osvajanja prijestolja. Iako je car imao oko 80 000 vojnika u planinama, Atahualpa je odlučio doći na gozbu sa svojih 5 000 nenaoružanih vojnika. Ugostio ga je Vicente De Valverde, svećenik koji je putovao s Pizarrom.
Dok su Pizarrovi ljudi čekali u zasjedi, Valverde je molio Atahualpu da se preobrati te se pokloni Karlu V. kao vladaru. Atahualpa je ljutito odbio te je Valverde dao znak Pizarru da otvori vatru. Zarobljeni u uskom prostoru, vojnici su u panici počeli bježati, ali su bili laka meta za Španjolce. Pizarrovi ljudi su masakrirali 5 000 Inka u samo sat vremena. Pizarro je pretrpio samo manju ozljedu, porezotinu na ruci koju je zadobio prilikom spašavanja života Atahualpe. Uvidjevši da je Atahualpa bio vrjedniji živ nego mrtav, držao ga je u zatvoru dok je pravio planove za preuzimanje carstva.
Kao odgovor, Atahualpa je ponudio Pizarru sobu punu zlata i srebra u zamjenu za njegovu slobodu. Pizarrro je prihvatio, ali kad je primio plijen optužio je Atahualpu za podizanje pobune. Do tog trenutka Atahualpa je odigrao svoju ulogu u smirivanju Inka dok je Pizarro učvrstio svoju moć. Uskoro je car zapaljen na lomači - Španjolci su tada vjerovali da je to odgovarajuća smrt za nevjernika. Međutim, u zadnji trenutak Valverde je ponudio caru oprost ako prihvati kršćanstvo. Atahualpa je prihvatio te su ga nedugo nakon toga ugušili. To je bilo 29. kolovoza 1533. godine. Borbe između Španjolaca i Inka su se nastavile dugo nakon smrti Atahualpe. Španjolska je nizala pobjede. Pizarrova velika pobjeda kod Cajamarce ipak je označila kraj carstva Inka te početak europske kolonizacije Južne Amerike.