Tko je bio Damir Tomljanović – Gavran? I tko je bio Geronimo? Od 915 ispitanih, 48 učenika znalo je ne samo da je bio indijanski poglavica, već i da je iz plemena Apači, a 45 ih je za njega čulo. Znanje o Tomljanovića mnogo je gore. Od 915, 30 učenika zna da je bio branitelj (neki čak iz koje postrojbe i da je poginuo na Velebitu), a sedam ih je čulo, ali ne znaju točno opisati, što daje rezultat od otprilike četiri posto učenika koji znaju za Tomljanovića. Rezultat je to male ankete koju su pojedini profesori povijesti proveli u nekoliko škola na svim uzrastima učenika iznad 5. razreda osnovne škole. Anketu je inicirao kolega Tomislav Šulj, osupnut činjenicom da na okruglu, 20. obljetnicu pogibije junaka Domovinskog rata, Damira Tomljanovića – Gavrana, Hrvatski radio na 1. programu u svojoj emisiji „Dogodilo se na današnji dan“ nije spomenuo Gavrana, ali se našlo mjesta i vremena za Geronima. Kolega Šulj dobro se pita
u tekstu o Gavranu: „Ponajviše intrigira nejasnoća zbog čega je važniji spomen na 105. obljetnicu smrti od upale pluća jednoga poraženoga indijanskog poglavice od informacije da je na taj dan, prije 20 godina, poginuo istinski junak Domovinskog rata, koji je za života u svojoj brigadi ušao u legendu i štoviše poginuo kao zapovjednik cijelog sektora obrane Velebita, izviđajući prema neprijateljskim položajima.“ Nekako u isto vrijeme ministar Željko Jovanović slao je udžbenike iz povijesti predsjedniku HDZa Tomislavu Karamarku kako bi dokazao da se u njima dovoljno Poražavajuće je da školska djeca ne mogu o herojima Domovinskog rata dovoljno doznati iz udžbenika piše i obrađuje Domovinski rat.
Upravo na primjeru Gavrana kolega Šulj ruši ministrove tvrdnje i piše: „Ako o ratnim herojima ne mogu čuti iz medija, ako sustav ne pruža mogućnost za snimanje kvalitetnih igranih filmova ili dokumentarnih emisija, školska
djeca pisane informacije mogu uočiti uglavnom jedino putem školskih udžbenika. No i po tom pitanju učenici su osuđeni na neinformiranost. Primjerice, od svih udžbenika za osnovnu školu jedino udžbenik autora Bekavac – Jareb (2009. godina) nudi fotografiju i informacije o Tomljanoviću, točnije nekoliko preciznih, sasvim dovoljnih rečenica o njemu koje pojašnjavaju zašto je on heroj Domovinskog rata.“ Sve skupa poražavajuće za sve nas! Nevjerojatna je lakoća kojom se iz društvene, nacionalne memorije brišu takve osobe kao Gavran, dok drugi narodi itekako njeguju svoju povijest, važne
događaje iz nje, kao i važne osobe. Kod nas se i u tom pogledu sve ponajviše svodi na entuzijazam pojedinaca i grupa, dok zakazuju gotovo sve institucije. O svemu tome piše kolega Šulj unutar biografskog teksta o Gavranu, koji donosi dosad javnosti niz nepoznatih detalja, kao i dosad neobjavljene fotografije.
Kolega Krunoslav Mikulan pak u ovome broju prvi u hrvatskim medijima donosi opširan pregled ukrajinske povijesti, povijest sukoba na ukrajinskom tlu, pregled današnje situacije, kao i stanje u današnjim Oružanim snagama Ukrajine. Na njega se odlično veže i uvodni tekst našeg stalnog uvodničara Mirka Bilandžića. I evo nas u četvrtoj godini izlaženja, u kojoj će biti puno noviteta.
Prisjecam se kad sam sredinom sedamdesetih godina polagao veliku maturu na karticama za povijest bila su 3 pitanja na koja se moralo usmeno odgovarati.Jedno obaveznih pitanja, bilo ih je tri ,opisite opsirnije jednu od ofenziva protiv partizana od 1941 - 1945 god. Kako se mjenja drzava tako se mjenja i povijest,a nije bilo niti jedno pitanje za vrijeme od 1945-1947. Znalo se je o tome ali je to bila tabu tema !