Kolumna

I Ustaška je vojnica dio hrvatske povijesti, nema više mjesta ideologizaciji povijesti i tabuima

07.06.2013.
u 17:23
Pogledaj originalni članak

Prije nekoliko brojeva VP-a imali smo na naslovnici temu i fotografiju iz vremena JNA. I tada sam napisao kako je JNA, bez obzira na naše osjećaje, na agresiju, na rat, dio naše vojne povijesti, te da ni u kojemu slučaju tu temu ne smijemo izbjegavati. Bilo je i nekoliko ružnih reakcija na objavu te teme na naslovnici, što je možda i donekle razumljivo, posebice ako se radi o ljudima koji su osobno doživjeli strahote agresije i rata, izgubili svoje bližnje, svoju imovinu, nastradali... No mi se ovdje u VP-u bavimo izučavanjem hrvatske vojne povijesti iz svih razdoblja, a JNA je obilježila dobar dio hrvatske povijesti 20. stoljeća, baš kao i partizani za Drugog svjetskog rata.
Prilično sam siguran da će biti svakakvih, pa i burnih reakcija i na temu ovoga broja, na Ustašku vojnicu, na sliku Jure Francetića na naslovnici. No i na ovaj način, s otvaranjem i ove teme o Ustaškoj vojnici, VP svima dokazuje i pokazuje kako se treba odnositi prema proučavanju povijesti - nema više ideologizacije, nema tabua, nema skrivanja, nema navijanja. To sam već više puta naglasio.
Kad je riječ o ovoj temi, jedan kolega povjesničar dobro je zaključio: “Istraživati i pisati o temama vezanima uz Ustaški pokret za znanstvenike je oduvijek predstavljao svojevrstan rizik. Činjenica je da su i NDH i Ustaški pokret, pa otuda i Ustaška vojnica, bili definirani negativno još u vrijeme socijalističke Jugoslavije terminima kao fašistički, kvislinški ili zločinački. Stoga je uvijek postojao svojevrstan rizik da znanstvenik koji se usudi istraživati te teme, bez obzira koliko objektivan pri tome bio, bude i sam politički okvalificiran kao ‘ustaški’, ‘proustaški’ ili čak ‘profašistički’ nastrojen. Čak i u vrijeme socijalističke Jugoslavije kada su se povjesničari, osvjedočeni članovi komunističke partije, bavili ovom temom, bilo je preporučljivo staviti koji epitet (takozvani, kvislinški itd.) ispred naslova tema koje je ‘pokrivala’ NDH. Također, činjenica da su pripadnici Ustaškog pokreta imali odlučujuću ulogu u nastanku NDH utjecala je da se terminom ‘ustaški’ obuhvati i ono što je bilo izvan pokreta ili vojnice. Došlo je tako do sveopće kontaminacije povijesnih tema iz razdoblja NDH terminom ustaški, naravno ako ona nije bila partizanska ili antifašistička. Ovaj trend uočljiv je i kod pojedinih istaknutih povjesničara toga razdoblja, kako u Hrvatskoj, tako i u drugim republikama tadašnje Jugoslavije.
Što je još gore, aktualne političke podjele u hrvatskom političkom životu, kao i posljedice rata 1991.-1995., koje se osjećaju na području čitave bivše Jugoslavije, i nadalje otežavaju objektivno sagledavanje pojedinih pitanja iz razdoblja NDH, odnosno da se tim temama pridoda određen ideološki naglasak. S druge strane, pojava vala novog ‘antifašizma’ u javnom diskursu posebno je utjecala da se bavljenje NDH proglašava tzv. ‘povijesnim revizionizmom’. Široko postavljen ‘antifašizam’ čak je i kod pojedinih znanstvenika uspostavljen kao svojevrstan kriterij istine, a jezik osuda bavljenja poviješću NDH bliži je staljinističkoj ratnoj promidžbi, nego jeziku činjenica.”
Više o tome u ovome VP-u, kao i u knjigama koje uskoro izlaze!

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.