Kada je Francuska ušla u Tridesetogodišnji rat, carska je vojska upala u Francusku, a njezine prethodnice sastavljene od pukovnija Hrvata stigle su sve do St. Dennisa, današnjeg predgrađa Pariza. Francuski kralj Luj XIII. u nedostatku vlastitoga lakog konjaništva od zarobljenika, prebjega i dezertera, koji su nakon smrti švedskog kralja Gustava Adolfa pustošile francuskim pokrajinama Alzas i Lorena te Valonijom, ustrojio je 1635. tri vlastite hrvatske konjaničke pukovnije: de la Meilleray, d’Espenan i de Sirot. Ove pukovnije bile su kratkog vijeka. Pukovnija d’Espenan raspuštena je dvije godine kasnije, de Sirot gotovo uništena u bitki kod Tuttlingena 1643., a la Meilleray inkorporirana u drugu pukovniju istog imena.
U međuvremenu unovačene su i nove poput pukovnije Raab, Schack i Wumberg, koje su se istaknule u bitki kod Rocroya 1643. godine. Nešto kasnije 13. kolovoza 1643. ustrojena je pukovnija Hrvata koja je prva ponijela naziv kraljevska: „Royal-Cravattes“. Sastojala se od šest eskadrona, a na čelu joj je bio pukovnik Johann von Balthasar. Okončanjem Tridesetogodišnjeg rata veći dio pukovnija je raspušten, ali je ostala ona pod zapovjedništvom pukovnika Balthazarda. Služila je u Kataloniji, u ratovima Fronde, a reformom 1661. reducirana je na jednu satniju te poslana 1664. u sklopu pomoćnoga francuskog korpusa pod zapovjedništvom grofa Colignyakao kao pomoć caru Leopoldu u ratu protiv Turaka.
Po povratku iz Ugarske, a u sklopu politike prema Habsburgovcima i kontakata s braćom Zrinski nezadovoljnih nepovoljnim Vašvarskim mirom te na tradiciji pukovnija Hrvata iz Tridesetogodišnjeg rata, francuski je kralj Luj XIV. ustrojio 20. svibnja 1667. elitnu konjaničku pukovniju Kraljevskih Hrvata (Royal Cravates). Jezgru pukovnije činila je satnija Balthasardte, konjanici unovačeni u Ugarskoj i Hrvatskoj. Mjesec dana kasnije Luj XIV. prvi se puta u javnosti pojavio s novim modnim detaljem. Bila je to marama, odnosno rubac kojega su Hrvati čvorom vezivali oko vrata, današnja kravata.
S francuskoga dvora i ulica Pariza kravata se uskoro proširila Europom, a kasnije i svijetom. Danas u mnogim europskim jezicima naziv za kravatu potječe od imena hrvatskih lakih konjanika iz Tridesetogodišnjeg rata. Pukovnija Kraljevski Hrvati 1790. preimenovana je u 10. konjaničku, a 1800. u kirasirsku pukovniju. Nakon poraza Napoleona pukovnija je raspuštena, a njezini dijelovi inkorporirani u novu 1. kirasirsku pukovniju.