Hrvatska velikaška obitelj Šubić zamijenivši s habsburškim vladarom grad Ostrovicu za Zrin proširila je svoje posjede i u kontinentalnu Hrvatsku pa je dobila pridjevak Zrinski. Nakon što su Osmanlije zauzeli sjedište obitelji Zrin obitelj se preselila u Čakovec. Nedaleko njega, na utoku rijeke Mure u Dravu 1661. Nikola Zrinski počeo je graditi novu velebnu nizinsku utvrdu, remek-djelo ratne arhitekture na prijelazu kasne renesanse u barok.
Novi Zrin, kojemu su Zrinski nadjenuli ime prema svojoj staroj postojbini na Zrinskoj gori, opstao je kratko – samo tri godine jer su ga 8. srpnja 1664. razorili Turci. Naime, nova utvrda Nikole Zrinskog bila je trn u oku turskoga paše u nedalekoj Kaniži, ali i bečkoga dvora kojemu nisu odgovarale stalne turske prijetnje zbog ratobornih Zrinskih. Nikola i Petar Zrinski često su upadali i pustošili susjedna područja pod osmanskom vlašću, a kao isturenu bazu za te pohode koristio im je upravo Novi Zrin. Iz njega je u zimi 1664. Nikola krenuo i u čuveni zimski pohod i kod Osijeka spalio Sulejmanov most preko Drave.
Nakon toga Turci su pokrenuli novi rat. Njihova je vojska pod vodstvom samog velikog vezira Köprülü-paše došla pod Novi Zrin i počela opsadu. Opsada je potrajala mjesec dana. Unatoč hrabroj obrani grad je pao.
Krivnju za poraz snosi i zapovjednik carske vojske grof Montecucoli koji nije želio pomoći braniteljima. Tako je velebni Novi Zrin potpuno razoren iako bi se u drukčijim okolnostima mogao razviti u velik i bogat grad.
Da Srbi ne izdaše svojevremeno kršćansku ligu Osmanlije najvjerojatnije nikad ne bi bili došli ni do Bosne ni do Hrvatske,.. a oni kasnije ni do Krajine.