Pad Berlina i kapitulacija Njemačke

Bitka za Berlin bila je jedna od najvećih i najodlučnijih bitaka Drugoga svjetskog rata čiji je epilog 2. svibnja 1945. ujedno označio i njegov kraj. Poslije više od dva tjedna teških borbi, sovjetska Crvena armija zauzela je prijestolnicu njemačkoga Trećega Reicha, što je bio uvod u potpunu kapitulaciju nacističke Njemačke. Bitka za Berlin počela je sredinom travnja, kada je u napad krenulo 2,5 milijuna vojnika 1. i 2. bjeloruske fronte pod zapovjedništvom Žukova i Rokosovskog te 1. ukrajinske fronte pod Konjevom i Čujkovom. Nacističku prijestolnicu branilo je preko 760 000 pripadnika Wehrmachta i SS-a te pričuvnici Volkssturma i Hitlerove mladeži. Berlin se ubrzo našao u okruženju, ali je napad zapeo na dobro utvrđenoj Seelowskoj visoravni.

Tek kada je, poslije četiri dana, zauzet taj strateški važni položaj počeo je napad na sam grad, koji je od tada bio pod jakom topničkom vatrom. Unatoč teškim uličnim borbama za svaku kuću sovjetski su vojnici brzo napredovali i posljednjeg dana travnja zauzeli Reichstag. Njega su među ostalim branili pripadnici SS-a iz Francuske, a jednako fanatično po gradu su se borili i SS-ovci iz Danske, Latvije i Norveške. Prije nego što je bitka okončana, nacistički vođa Adolf Hitler i mnogobrojni njegovi sljedbenici počinili su samoubojstvo. No tek poslije Goebbelsova samoubojstva bilo je moguće dogovoriti predaju. Ipak, u pojedinim dijelovima grada borbe su se nastavile još nekoliko dana zbog pokušaja nekih njemačkih postrojbi da probiju sovjetski obruč i predaju se zapadnim saveznicima. Posljednja bitka Drugoga svjetskog rata bila je i jedna od najkrvavijih. Nemilosrdno ubijanje, u bici koja je već odavno bila odlučena, odnijelo je samo na sovjetskoj strani više od 80 000 života. Uz to, Crvena armija imala je više od 280 000 ranjenih, a izgubila je gotovo 2000 tenkova i 1000 zrakoplova. Procjene njemačkih gubitaka kreću se od oko 200 pa sve do 458 000 mrtvih i ranjenih vojnika i civila uključujući na tisuće dječaka u njemačkim uniformama. Djece u uniformama bilo je i na sovjetskoj strani jer je sovjetski vođa Staljin, u želji da što prije osvoji nacističku prijestolnicu, mobilizirao mnoge maloljetnike.

Sam Berlin bio je potpuno razoren, a sovjetski su se vojnici u osvetničkom bijesu iživljavali nad preživjelim stanovništvom. Njihovi su ratni zločini uključivali pljačku, mučenja i ubijanje tisuća civila te brojna silovanja. Nekoliko dana kasnije, 9. svibnja 1945., njemački je feldmaršal Keitel potpisao akt o bezuvjetnoj kapitulaciji Njemačke. Nakon njega potpisali su ga ostali njemački predstavnici, a zatim predstavnici pobjednika: sovjetski, američki, britanski i francuski izaslanik. Nakon više od pet i pol godina golemih ljudskih patnji i razaranja u Europi je završio Drugi svjetski rat. Već nekoliko dana prije predali su se pojedini dijelovi njemačke armije savezničkim snagama. Europa je bila u ruševinama. U brojnim gradovima proslavljeni su pobjeda i kraj rata. Posebna je radost zavladala u Londonu jer je Velika Britanija punih šest godina vodila borbe u svim dijelovima svijeta. Ljudi su izašli na ulice,a kraljica je u Buckinghamskoj palači primila premijera Churchilla. U Moskvi je priređena velika vojna parada na Crvenom trgu. Pred tribinu sa Staljinom i visokim vojnim dužnosnicima sovjetski su vojnici bacali zaplijenjene njemačke zastave. Bio je to kraj Hitlerova bezumnog osvajačkog pohoda koji je počeo još i prije stvarnog početka rata priključenjem Austrije i Čehoslovačke Reichu.

Sam rat zatpočeo je njemačkim napadom na Poljsku u rujnu 1939. godine. U Drugome svjetskom ratu poginulo je preko 60 milijuna vojnika i civila, a materijalna je šteta bila golema. Strahote rata povećalo je planirano nacističko ubijanje Židova i Roma te mnogih pripadnika slavenskih naroda.

>>Hitler priznao svima u bunkeru da je rat (i Reich) izgubljen