Jedna od najmanjih i najživopisnijih vojski na svijetu svakako je glasovita Papinska švicarska garda. Iako se uglavnom može vidjeti na straži u Vatikanu ili velikim ceremonijama odjevena u renesansne odore, sa sjajnim oklopima i kacigama te naoružana tradicionalnom helebardom, njezina je dužnost prije svega zaštita poglavara Katoličke crkve. Švicarski vojnici još od ranog srednjeg vijeka slovili su kao dobri najamnici. Iako su Švicarci kao vojnici služili pape još od početka XIV. stoljeća, do njihova ustroja kao vojske podložne izravno papi došlo je tek za pape Julija II. Na temelju ugovora s kantonima Zürich i Luzern on je zatražio da mu pošalju 200 vojnika. Prvi kontingent od 150 vojnika stigao je u Rim pod zapovjedništvom kondotjera Petera von Hertensteina i kapetana Caspara von Silenena, a sam ih je papa 22. siječnja 1506. blagoslovio na Trgu Sv. Petra.
Upravo se taj datum smatra danom službenog osnutka te najstarije vojne postrojbe na svijetu. Švicarci su ustrojeni u snažnu i discipliniranu postrojbu koja je bila podređena izravno papama, a njihov je broj varirao ovisno o prilikama. Ipak, Papinska garda nije zadržala kontinuitet jer su je nekoliko puta raspuštali i ponovno ustrojavali, pa tek od 16. stoljeća kontinuirano služi i čuva Svetog Oca. Svoj najsvjetliji, ali ujedno i najtragičniji trenutak Papinska švicarska garda doživjela je 6. svibnja 1527. kada su plaćeničke čete cara Karla V. zauzele i opljačkale Rim. Braneći uzmak pape Klemeta VII. u Anđeosku tvrđavu, od 189 švicarskih gardista poginulo ih je čak 147, zajedno sa zapovjednikom Kasparom Röistom. U spomen na svoje slavne prethodnike svake godine toga datuma novaci Garde polažu svečanu prisegu papi u dvorištu San Damasco. Prisežu na jednom od četiriju jezika – njemačkom, talijanskom, francuskom ili ladinu – ovisno iz kojeg švicarskog kantona potječu.
Novaci moraju biti švicarski državljani i katolici. Služba im traje dvije godine, a mogu je produljiti na najviše 25 godina. Danas Papinska švicarska garda ima 100 gardista. Sastoji se od: četiriju časnika, vojnog kapelana, 23 dočasnika, 70 helebardista i dvaju bubnjara. Zanimljivo je da je Papinska garda jedina postrojba na svijetu čija se zastava mijenja budući da su joj sastavni dijelovi grbovi i trenutačnog pape i njihova zapovjednika.
Samo mala opaska Švicarska je u svakom pogledu nutralna izuzev ugroženosti Pape. Tad ima legitimno pravo btanit istog i svoj vojni kontigent.