Premda se istraživanje odora može učiniti sporednim u odnosu na "velike narative" nacionalnog osamostaljivanja, ono je zbog velike simboličke i identitetske važnosti vojnih odora u društvu ipak važan dio rekonstrukcije i razumijevanja nastanka države (…). Ovim je zaključkom prof. dr. sc. Ozren Žunec, poznati i priznati sociolog rata, zaključio predgovor knjige "Odoroslovlje hrvatskih oružanih formacija 1990.- 1996." koja je izašla iz tiska u rujnu 2015. godine. O samoj je knjizi bilo više riječi u prošlom broju VP-a, a od ovoga broja u serijalu od šest nastavaka bit će tematski obrađeni dijelovi knjige, ali i priloženi najnoviji rezultati istraživanja, zaključci sa znanstvenih skupova održanih na hrvatskim sveučilištima koji su temom bliski uniformologiji, veksikologiji, heraldici i ostalim pomoćnim povijesnim znanostima koje u svojoj domeni gaje nacionalni i kulturni identitet Hrvatske.
Kao uvodnik o feljtonu, ali i o samoj temi koja je obrađena u okviru ovoga članka, najbolje će poslužiti uvodnik iz knjige: suton 20. stoljeća najblistavija je epoha suvremene hrvatske povijesti koju su obilježili značajni događaji poput hrvatskog proljeća, raspad Jugoslavije i obrambeni Domovinski rat koji je, koliko god bio krvav, dosanjao san o samostalnoj i neovisnoj Hrvatskoj. Upravo ključne trenutke od 1971. do 1998. godine veže buđenje nacionalnog identiteta koje se razvijalo postupno, od pokušaja uvrštavanja hrvatskog jezika u ravnopravan položaj s obzirom na srpski do transformacije Oružanih snaga Republike Hrvatske u respektabilnu vojnu silu ovjenčanu vojno-redarstvenim operacijama tijekom 1994. i 1995. godine.
Nastavak teksta i ostale zanimljivosti čitajte u novome izdanju Vojne povijesti od 5. siječnja na svim kioscima!