U rano jutro 14. lipnja 2016. u svojem domu u pariškom predgrađu Magnanvilleu brutalno su ubijeni francuski policijski časnik i njegova supruga. Francuske sigurnosne snage kasnije su likvidirale izvršitelja tog brutalnog terorističkog udara. A riječ je o 25-godišnjem francuskom državljaninu koji je zbog pripremanja terorističkih udara i povezanosti s pakistanskim islamistima od 2013. ne samo bio pod nadzorom francuskih službi sigurnosti već i suđen zbog terorističkih djelovanja. Taj se brutalni čin dogodio u vrijeme dok je u Francuskoj na snazi, treći put produženo, izvanredno stanje uvedeno kao odgovor na pariški masakr iz studenog 2015. godine. Višestruke su mogućnosti analize navedenog događaja i konteksta u kojem se dogodio. Sasvim je utemeljeno pitanje sposobnosti i efikasnosti francuskih protuterorističkih snaga, koje očigledno i s proširenim ovlastima u uvjetima izvanrednog stanja imaju velike nedostatke. Ovaj je akt i nastavak terorističkih udara na Europu, koji se kontinuirano zbivaju od napada na madridsku željezničku postaju 2004. g., pri čemu je broj udara posljednjih godina sve veći, a Francuska postaje središnja meta. Postaje li Europa i zašto iznova središnja meta terorista, odnosno središte terorističkih događanja? S kojim se tipom terorizma Europa suočava: s domaćim ili uvezenim terorizmom? Znanstvene statističke baze podataka nude neke od odgovora. Prema autoritativnoj »Global Terrorism Database University of Maryland« od 1970. do 2014. u svijetu je izvršeno 141 996 terorističkih činova. U istom razdoblju u Zapadnoj Europi izvršeno je 15 709 terorističkih udara (cca 11%), dok su u Istočnoj Europi izvršena 4 204 teroristička udara. Ukupno se na europskom tlu dogodilo cca 15% svih terorističkih udara. Dramatična eskalacija terorizma u Zapadnoj Europi dogodila se tijekom 1970-ih kada se događalo 1 000 terorističkih činova godišnje. Tijekom 1980-ih taj je broj iznosio 800 udara godišnje...
Nastavak teksta čitajte u novome izdanju Vojne povijesti od 5. srpnja na svim kioscima!