Prilike i borbe za Gospić 1941. - 1945. godine

Državnim udarom od 27. ožujka 1941. srušena je Vlada Cvetković – Maček koja je pristupila Trojnom paktu. U travnju 1941. sile Osovine napale su Kraljevinu Jugoslaviju. Ubrzo poslije napada, koji je započeo 6. travnja 1941., vojska i sustav obrane Kraljevine Jugoslavije raspali su se, a vlada i kralj napustili su zemlju. Dana 10. travnja 1941. Slavko Kvaternik je u ime ustaškog poglavnika dr. Ante Pavelića preko valova Radijske postaje Zagreb u Vlaškoj ulici proglasio uspostavu Nezavisne Države Hrvatske (NDH), a nedugo potom u Zagreb su ušle njemačke postrojbe.
Na cestama koje su iz Karlovca vodile prema Lici i Bosni, gdje su se zatekli pojedini dijelovi razbijene kraljevske vojske, patrole ustaša i Hrvatske seljačke i građanske zaštite bez otpora su razoružavale cijele kolone. Odredi Hrvatske seljačke zaštite (HSZ) u Lici krenuli su odmah po proglasu NDH u akciju razoružanja Jugoslavenske vojske.
Kada su vlasti NDH preuzimale vlast na području Like, one su pored uspostavljanja oružničkih postaja i ojačavanja domobranskih posada u Gospiću i Otočcu, uputile otprije organizirane ustaše iz Like u gotovo sva kotarska mjesta i općinske centre. Na tom je području proustaška djelatnost do dolaska na vlast dolazila uglavnom do izražaja u Gospiću, gdje se nalazilo nekoliko ustaša povezanih sa Zagrebom. U Gospiću je već ranije djelovala skupina istaknutijih Pavelićevih pristalica, uglavnom intelektualaca, npr. Andrija Artuković, Jozo Dumandžić, Jurica i Mate Frković.