Putevi i stranputice nedavne estonske povijesti

Zainteresirani za povijest baltičkih zemalja, nama ponekad tako dalekih i nedokučivih, nimalo se neće razočarati uzmu li u ruke knjigu „Kad su golubice nestale“ finske spisateljice Sofi Oksanen, u izdanju zagrebačke Frakture (2015.). Ljubitelji lijepe književnosti doći će na svoje jer nas u svojem djelu Oksanen na suptilan i lirski način vodi kroz puteve i stranputice estonske povijesti tijekom Drugoga svjetskog rata i nekoliko desetljeća nakon njega. Oksanen je u knjigu utkala svoje iskustvo književnice finsko- estonskih korijena, koja je 70-ih godina prošlog stoljeća napustila Estoniju. Piše na finskom, a estonski nikada nije dobro savladala. To nije bila prepreka za dijelomično dokumentaristički prikaz zbivanja u Estoniji, zahvaćenoj sovjetskom okupacijom i nacističkim režimom. Duboko zaronivši u to razdoblje, uspjela je na poetičan način kroz likove svog romana iscrtati bolna povijesna gibanja u svojoj bivšoj domovini. SSSR je baltičke države anektirao 1940. godine i one su tada formalno stekle status sovjetskih republika. Kada je Njemačka napala SSSR 1941. godine, Estonci su u tome vidjeli dugo očekivanu priliku za osamostaljenjem države od sovjetskog i boljševičkog jarma, ne očekujući da će im ta, pokazat će se kasnije dvojbena sloboda, biti dana na pladnju. Kao kroz kaskade, u romanu pratimo burnu estonsku povijest, dok su fokusu ljudske drame kakvih se ne bi postidjeli ni virtuozni pisci trilera ili još bolje krimića. Napetost ne održava samo uzbudljiva radnja, nego i dramski obrati isprepleteni kompliciranim ljubavnim odnosima između glavnih aktera. Kraj je neočekivan pa i šokantan. Spisateljičina sigurna ruka čitatelja nenametljivo primorava na koncentraciju, kako se ne bi izgubio u širokom kolopletu zbivanja. No čitatelji joj to neće zamjeriti, dapače bit će joj i zahvalni na tome jer je riječ o izuzetnom djelu zanimljive autorice.

Kada u Estoniju uđe vojska Trećeg Reicha, likovi iz romana Edgar i Roland, dvojica rođaka, krenut će različitim putevima – Roland, koji se kao pripadnik Šumskoga bratstva borio protiv Crvene armije i boljševizma, nastavit će život u ilegali, a prevrtljivi Edgar napustit će svoju nezadovoljnu suprugu Juudit, promijeniti identitet i postati gorljivi pristalica nacističkog režima. Kada rat završi, a Estonija se ponovo nađe u okrutnom stisku Sovjeta, Edgar čudnim putevima postaje boljševički aparatčik željan napredovanja. Roland i Juudit jedine su osobe koje mu u tome mogu stati na put...

Nastavak teksta čitajte u novome izdanju Vojne povijesti od 5. rujna na svim kioscima!