Uz rat u Ukrajini često se spominju velika upotreba dronova te razvoj tih uređaja, no zaraćene strane i dalje rade na drugom oružju. Rusija, primjerice, nastavlja razvijati projektile. Njihova najnovija krstareća raketa Izdelije-30 sravnila je stambenu zgradu u Harkivu početkom ožujka u roku od nekoliko sekundi, ubivši 11 ljudi. Nakon napada, povjerenik ukrajinskog predsjednika Vladyslav Vlasiuk kazao je: "Pogrešno je pretpostaviti da budućnost pripada isključivo dronovima."
Izdelije-30 su jeftino, ali razorno oružje. Imaju raspon krila od tri metra, mogu nositi bojevu glavu od 800 kilograma i imaju domet od najmanje 1500 kilometara. Izdeliye-30 je nadograđena verzija krstareće rakete Kh-101, sposobna nositi otprilike dvostruko veći teret od nje. Te rakete mogu se lansirati iz strateških bombardera, velikih zrakoplova dugog dometa i taktičkih zrakoplova. To, naime, Rusiji daje više načina za pokretanje raketnih napada i otežava Ukrajini njihovo predviđanje i presretanje. Rastuća ruska sposobnost da lansira takve projektile iz taktičkih zrakoplova mogla bi promijeniti dinamiku rata, navodi Kyiv Independent te dodaje kako je do lansiranja gotovo nemoguće znati nose li mlažnjaci rakete dugog dometa za napade duboko u zemlji ili drugo streljivo namijenjeno za upotrebu duž prve crte.
Even as Russia sharply expands drone production, it continues to develop deadlier weapons, including missiles. Its latest, the Izdeliye-30 cruise missile, flattened a residential building in Kharkiv in early March within seconds, killing 11 people. https://t.co/wd5jgeKJOM
— The Kyiv Independent (@KyivIndependent) March 22, 2026
"Jasno je da Rusija širi raspon platformi sposobnih za nošenje ovog oružja. Pokušava fleksibilno reagirati i prilagoditi se promjenjivim ratnim uvjetima", kazao je ukrajinski vojni povjesničar i obrambeni stručnjak Andrii Kharuk. Prema Obavještajnoj službi obrane Ukrajine (HUR), prva upotreba rakete Izdeliye-30 u Ukrajini dogodila se krajem 2025. godine. No, Anatolij Hrapčinski, zamjenik direktora tvrtke koja proizvodi sustave za elektroničko ratovanje i pričuvni časnik Zračnih snaga, rekao je da se spominjanja razvoja rakete datiraju s kraja 2024. "U to vrijeme Rusija je aktivno koristila krstareće rakete jer nije mogla povećati upotrebu balističkih raketa", naveo je.
"Rusija već dugo traži način za smanjenje troškova, a istovremeno povećanje nosivosti ovog oružja. Raketa Kh-101 ima domet od preko 2500 kilometara, ali se obično koristila na udaljenostima do 700 kilometara. Najvjerojatnije je to bilo vrlo skupo", kazao je Hrapčinski.
I prije pojave Izdeliye-30, Rusija je provela sličnu nadogradnju krstareće rakete Kh-59, razvijajući Kh-69 koja nudi povećani domet i može se lansirati iz taktičkih zrakoplova poput Su-30 i Su-35. Kh-69 ušao je u upotrebu 2024. godine, a njime je u travnju te godine napadnuta termoelektrana Tripillia.