Zid plača, sveto mjesto židova, jedini je ostatak nekadašnjeg velebnog jeruzalemskog hrama koji je nestao u požaru 8. srpnja 70., u jeku rimske opsade grada i gušenja židovskog ustanka. Paljenje hrama ujedno je označilo i slom židovskoga ustanka. Nakon petomjesečne opsade Jeruzalema prestao je organizirani otpor u gradu. Judeja je niz godina bila najnemirnija rimska provincija na istoku. Iako su Rimljani poštivali židovsku vjersku tradiciju i nisu tjerali židove da sudjeluju u kultu cara i daju vojnike za rimske legije, oni su teško podnosili njihov jaram, čekajući priliku da se pobune.
Ustanak je planuo 66. u Cezareji. Zlouporabe prokuratora Judeje Gesija Flora još su više razjarile ustanike koji su osvojili Jeruzalem i izmasakrirali rimsku posadu. Kada je namjesnik Sirije Gaj Cestije Flor pokušao ponovno zauzeti grad, doživio je težak poraz nakon čega se ustanak proširio na čitavu Judeju. Car Neron morao je u Judeju poslati veliku vojsku od 70.000 ljudi pod vodstvom iskusnog Flavija Vespazijana. Rimskom napredovanju znatno je pridonijela nesloga židovskih vođa. Mnogi farizeji, utjecajni zagovornici strogog pridržavanja obreda i ritualne čistoće, prešli su na rimsku stranu. Među njima bio je i vojni zapovjednik Josip Flavije koji je ostavio zapisana svjedočanstva o judejskom ratu. Vespazijan je uspješno vodio rat i kada je stigla vijest o Neronovoj smrti, ostali su slobodni još samo Jeruzalem i neke manje utvrde. U opkoljenom gradu vodile su se stalne stranačke borbe u kojima su na kraju prevladali radikalni zeloti i sikariji.
U međuvremenu je Vespazijan izabran za cara pa je otišao u Rim prepustivši opsadu sinu Titu. Opsadu je započeo s četiri legije, od kojih je jedna bila stacionirana na Maslinskoj gori. Jeruzalem je branilo oko 60.000 zelota, ali podijeljenih u tri frakcije. Nakon mnogih neuspjelih pokušaja da prodru u grad, rimski su vojnici nakon velikih gubitaka konačno uspjeli potajice prodrijeti u tvrđavu Antonija, odakle su mogli napasti područje jeruzalemskog Hrama. Tijekom borbi Hram je zapaljen. Taj nesretni događaj Židovi i danas obilježavaju danom žalosti. Borba na gradskim ulicama trajala je još mjesec dana i svela se na bezdušno ubijanje židovskog stanovništva. Ipak, ustanak je završen tek tri godine kasnije, kada su Rimljani 73. zauzeli posljednju točku židovskog otpora – utvrdu Masadu. Ne želeći se predati svi preostali branitelji oduzeli su si život.