Ustaško vojnoterorističko djelovanje

U prvom dijelu teksta o ustaškoj vojsci u emigraciji rečeno je da je vojno-terorističko djelovanje u inozemstvu i domovini bilo jedno od dvaju područja ukupne djelatnosti ustaške revolucionarne organizacije – prvo je bilo političko-promidžbeni rad – i da je kao pretpriprema podizanja protujugoslavenskog ustanka obuhvaćalo dva polja djelovanja: vojne i terorističke poduhvate u domovini i inozemstvu te djelovanje ustaške vojske u logorima u inozemstvu. Val atentata na predstavnike i utjecajnije zagovornike jugoslavenske vlasti te sabotaža paklenim strojevima javnih zgrada, vojnih i javnosigurnosnih objekta i željeznice, osim što su bili izazvani državnim terorom i terorom prorežimskih organizacija, imali su svrhu održavanja revolucionarnog raspoloženja i stvaranja zabune i malodušja kod vlastodržaca, sve do kolebanja u vjeri o održivosti njihove vlasti te skretanja pozornosti javnosti na postanak i djelovanje ustaškog pokreta i uvjeravanja u njegovu snagu, a nemoć vlasti.

Ovo terorističko djelovanje u domovini (koje je primjerice zajednički nazivnik irskoj IRA-i i prijeratnom hrvatskom UHRO-u) bilo je podupirano iz ustaških inozemnih središta na Janka-puszti, u Rijeci i Zadru prvenstveno opskrbom oružjem, streljivom i paklenim strojevima. No vrhunac ovog djelovanja predstavljaju dva atentata na kralja Aleksandra I. Karađorđevića, organizirana te kadrovski i logistički osigurana iz ustaških sabirnih logora u inozemstvu: prvi u prosincu 1933. u Zagrebu, koji je na kraju neostvaren kolebanjem atentatora Petra Oreba, te drugi, uspješan, iz listopada 1934. u Marseillesu kao rezultat suradnje UHRO-a i makedonskog VMRO-a. Smrću jugoslavenskog vladara više ništa nije bilo isto ni za Jugoslaviju ni za ustaše. Odredba Službovnika ustaške vojske (III.), »u svrhu izobrazbe za borbu, ustrojena je djelatna hrvatska ustaška vojska«, odredila je drugo polje rada na području vojno-terorističkog djelovanja, koje se odvijalo u ustaškim sabirnim logorima u Italiji i Mađarskoj...

Nastavak teksta čitajte u novome izdanju Vojne povijesti od 5. svibnja na svim kioscima!