Njemačka se suočava sa sve učestalijim upadima bespilotnih letjelica, za koje se sumnja da su dio ruske kampanje testiranja europskih obrambenih sposobnosti. No, dok se Kremlj očito koristi dronovima za špijunažu, njemački ustav, oblikovan nakon Drugog svjetskog rata kako bi spriječio zloupotrebu vojne moći, sprečava Bundeswehr da učinkovito odgovori na ovu prijetnju. Naime, kako piše Politico njemački ustav iz 1949. izričito ograničava ulogu Bundeswehra u unutarnjoj sigurnosti, što je posljedica povijesnih strahova od ponavljanja nacističke prošlosti, kada je vojska korištena za gušenje političkih protivnika, posebice ljevičarskih snaga. Prema trenutnim zakonima, Bundeswehr može obarati dronove samo iznad vojnih baza, dok upadi iznad civilnih područja, poput onih zabilježenih iznad postrojenja Rheinmetalla i BASF-a prošle godine, ostaju izvan njihova dosega. "Moramo prilagoditi zakone kako bi Bundeswehr dobio ovlasti za djelovanje“, izjavio je Thomas Röwekamp, predsjednik odbora za obranu u Bundestagu u razgovoru za Politico. Ipak, pravni stručnjaci upozoravaju da trenutni upadi dronova ne zadovoljavaju uvjete za „veliku invaziju“, što je preduvjet za vojnu intervenciju prema ustavu.
Njemačka policija, iako ovlaštena za obaranje dronova, suočava se s drugim problemom – nedostatkom tehničkih sposobnosti. "Savezna policija, kao i većina državnih policijskih snaga, trenutno nema mogućnosti za obranu od dronova", dodao je Röwekamp. Bundeswehr posjeduje potrebnu tehnologiju, ali je sputan povijesnim i ustavnim ograničenjima.
Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt najavio je planove za osnivanje specijalizirane jedinice za obranu od dronova unutar savezne policije, kao i nacionalnog centra koji bi koordinirao napore policije, obavještajnih službi i vojske. Predložio je i zakon koji bi omogućio Bundeswehru obaranje dronova ako ugrožavaju živote. No, ustavnost takvog zakona dovedena je u pitanje. "Ako se očekuje više od 'administrativne pomoći' vojske, stvar će završiti pred Ustavnim sudom", upozorila je Marie-Agnes Strack-Zimmermann, predsjednica Odbora za sigurnost i obranu u Europskom parlamentu.
Politička situacija dodatno komplicira stvari. Merzova koalicija konzervativaca i socijaldemokrata jedna je od najslabijih u poslijeratnoj povijesti Njemačke, a uspon stranaka poput Alternative za Njemačku (AfD) čini dvotrećinsku većinu, potrebnu za izmjenu ustava, gotovo nedostižnom. "Svijet se promijenio, više nema razlike između unutarnje i vanjske sigurnosti", naglasio je Röwekamp, pozivajući na prilagodbu ustavnih odredbi suvremenim prijetnjama. Dok Njemačka razmatra sljedeće korake, zemlja ostaje ranjiva na upade dronova, čekajući da policija razvije vlastite kapacitete ili da se pronađe pravno rješenje koje bi omogućilo veću ulogu vojske.