Zubek je svoja "zrakoplovna kri­la" i čin poručnika svečano dobio 1. studenog 1947. godine. Zbog izuzetnih sposobnosti, lucidno­sti i zalaganja, Zubekova karijera ide strijelovito naprijed.

Nakon što je postao pilot, Zubek je zadržan u Vojnom zrakoplov­nom učilištu (VVU -Vojnom vaz­duhoplovnom učilištu) kao na­stavnik letenja na lovcima „JAK". Godine 1950. postaje zapovjed­nik odjela. Sljedeće godine po­stavljen je za zapovjednika eska­drile u 101. puku. Godine 1953. pomoćnik je zapovjednika za tehniku pilotiranja u 101. puku. Probni je pilot u „Vazduhoplov­nom opitnom centru" od 1953. - 1956. godine. Od 1957. - 1959. godine Zubek je šef svih probnih pilota „Vazduhoplovnog opitnog centra". Načelnik letačkog odje­la 1.zrakoplovne komande, 1960. godine. VVVA - Viša vojna zra­koplovna (vazduhoplovna) aka­demija 1961. i 1962. godine. Od 1962. - 1964. godine inspektor je komande Ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane. Načelnik nastavnog odjela 5. zrakoplov­nog korpusa od 1964. - 1965. go­dine. Pomoćnik zapovjednika 5. zrakoplovnog korpusa za letač­ke poslove - inspektor od 1966. godine do umirovljenja 31. pro­sinca 1971. godine. Umirovljen u činu pukovnika.

Ono što Zubeka izdvaja od mno­gobrojnih pilota Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva broj je ti­pova aviona na kojima je letio, ali još više, broj letova i sati naleta na istima.

U vojnoj službi Zubek je ostva­rio 6775 letova u trajanju od 3168 sati, dok je kao civilni pilot le­tio 4454 leta u ukupnom traja­nju od 6873 sata. Ukupni je broj letova 11 229 dok je ukupni broj sati letenja bio nevjerojatnih 10 041 ili punih 418 dana leta. Toli­ki broj sati u kabini raznih aviona nije mogao proći bez izvan­rednih prilika.

1. slučaj: Požar na školskom lovcu Ujak-9 (vojnoeviden­cljskt broj 1137) nedaleko od jugostavensko-rumunj­ske granIce, 15. travnja 1949. godIne

Zubek je kao nastavnik sjedao u prednjoj kabini, a iza njega, kao pilot-učenik, podporučnik Miš­kin. Zadatak je bio uvježbavanje pokreta visoke tehnike pilotira­nja. Na 2500 metara u avionu se osjetio jak miris benzina, ali po­ručnik Zubek odlučio je nastavi­ti s izvršavanjem zadatka. Nakon što su krenuli u strmo obrušava­nje pod kutom 60-70 stupnje­va, došlo je do snažne ekplozije benzinskih para u predjelu mo­tora. Brzina se povećala do 650 km/h. Odmah je požar zahvatio prednju, Zubekovu kabinu. U tom trenutku pokazala se sva korist stalnih vježbi. Zubek je po­stupio po ranije uvježbavanom postupku. Zatvorio je slavinu go­riva, dao gas motoru (da bi se što brže potrošio benzin u ošte­čenim instalacijama) i isključio magnete motora tj. električno paljenje. Ovakva reakcija urodila je plodom i nakon što je odvezao pojaseve i otvorio pokrov kabi­ne, zaldjučio je da plameni jezi­ci jenjavaju. Prvotnu namjeru da obojica iskoče zanemario je te odlučio spasiti avion prinudnim slijetanjem. Slijetanje s izvuče­nim podvozjem prošlo je bez po­teškoča. Zubek je, iako opečen po licu, nogama i rukama, tu noć slavio svoj novi rodendan.

Kao nagradu dobio je pohvalu od zapovjedništva JRZ-a te je odre­den da 1949. godine u povodu Dana zrakoplovstva ide na pri­jem kod maršala Tita.

Foto: Ninoslav Bandić

2. slučaj: Otkaz motora na školskom lovcu Ujak-9 na maloj vlsini iznad Titogra­da (Podgorice) 25. kolovoza 1950. godlne

Zadaća je biIa provjera i uvježba­vanje pilota-kadeta IV. klase, Mi­hajlova. Let od polijetanja pa sve do povratka na slijetanje prote­kao je u najboljem redu. Na kru­gu za slijetanje, prilikom dava­nja punoga gasa i na visini od 80 metara, motor je počeo prekidati rad ("kašljati"). Usprkos poduze­tim radnjama, motor je prekidao sve jače i jače da bi ubrzo potpu­no stao. Zubek se ponovo morao boriti za svoj i učenikov život! U neposrednoj blizini zračne luke i na putanji Zubekovog aviona nalazile su se razne prepreke: kamene hridi i depresije rječice Ribnice, barake garnizona, aero­baza JAT-a, benzinsko skladište i željezničko naselje. Da prilika bude još teža, kadet je Mihajlov u napadaju panike, zbog strmog kuta ponirućeg zaokreta, vukao upravljačku palicu u pogrješnom smjeru, prema sebi. Zubek je na visini od par desetaka metara za­okrenuo avion za 150 stupnjeva i neposredno prije samog uda­ra u zemlju, ispravio zralcoplov. U trenutku prvog udara kotača o tlo, ispred sebe je primijetio dru­go benzinsko skladište kojega je zrakoplov u odbijanju presko­čio. Nakon što je avion konač­no prizemljio i kretao se sma­njenom brzinom, na 50 metara udaljenosti, Zubek je vidio zgra­de. Odlučio je polomiti podvozje (kotače). Uporabom nožnih ko­mandi i zračnih kočnica, ostva­rio je naum i UJak se zaustavio, ležeči na trupu, samo šest meta­ra od prve zgrade.

3. slučaj: Zatajenje motora na zrakoplovu Utva-213 uslijed nestanka goriva, nedaleko od Banja Luke, 05. svibnja 1953. godine

Posebni let na koji su poletjeli Zubek i Hrkovac Marko na zrako­plovu „213" imao je za cilj uvježbavanje pripadnika protuzračne obrane. U to vrijeme Zubek je le­tio na zrakoplovu Utva-212, dok je „213", za čijim upravljačem se sada nalazio, za njega bio novi i nepoznati tip aviona. Vježba se odvijala u rejonu Vin­kovaca. Nakon uspješno odra­dene uloge mete, Zubek je od­lučio iskušati novi zrakoplov na poligonu kod sela Klašnica. Na­kon trećeg naleta na mete, mo­tor je zrakoplova bez ikakvog prethodnog upozorenja potpu­no stao. Brzim pregledom terena Zubek je izabrao njivu s kukuru­zom visine dvadesetak centime­tara i prinudno sletio s uvučenim podvozjem. Zrakoplov je doživio minimalno oštećenje, samo je dvokraka elisa bila svinuta. Ka­snijom istragom utvrdili su zašto je motor tako naprasno stao. Pi­loti su, naime, koristili uputstva za prototip zrakoplova „213" koji je za 200 kilograma lakši i koji je imao značajno manju potrošnju goriva od serijskog aviona kojeg su letjeli na ovome letu. Zubek je ipak morao platiti 10 posto vri­jednosti od štete pričinjene na zrakoplovu.

4. slučaj: Lom instalaclja podvozja na lovcu 5-49C s prinudnim slijetanjem na zračnoj luci Batajnica, 14. rujna 1957. godine

Vršeći akrobacije na maloj visini i pri brzini od 550 km/h, Zubek je osjetio snažan udar poslije čega je uslijedio trenutak spuštanja nosa aviona prema zemlji. Zadr­žavši prisebnost, Zubek je očita­vajući vrijednosti na komandnoj ploči, utvrdio da je desna noga podvozja izvučena, a lijeva za­bravljena u uvučenom položaju. Nakon šest pokušaja da naglim pokretima izyuče i lijevu nogu podvozja i nakon što sva nastojanja nisu urodila plodom, pi­lot je odlučio sletjeti. Desno kri­lo lovca zaparalo je zemlju, digao se oblak prašine, ali Josip je Zu­bek i iz ove pogibeljne prilike iza­šao neozlijeđen, ili kako bi piloti u svom osebujnom žargonu re­kli „svako slijetanje poslije koje­ga možeš hodati je dobro slijeta­nje"!

Osim ovih, mogućih po život opasnih nezgoda, Zubek je do­živio još 11 nepredvidenih doga­daja tijekom letova:

Djelomični otkaz motora na lovcu Jak-9.
Otkaz hidroinstalacije na avi­onu „212".
Lom jednog kraka elise na lovcu Jak-9.
Lom benzinske instalacije na avionu „522".
Uvlačenje jedne noge podvo­zja na avionu „213".
Otkaz jednog motora na pro­totipu Š-451MM.
Lom lopatice turbine na mla­znom avionu TV-2.
Otkaz uređaja za upravlja­nje nosnim kotačem na mla­znom lovcu F-86.
Otkaz signalizacije podvo­zja na putničkom zrakoplo­vu DC-9.
Dekompresija kabine na zra­koplovu DC-9 na 9000 meta­ra visine.
Srčani zastoj putnika na avio­nu DC-9 na letu Dubrovnik - New Castle. Putnik preživio.

Stručni, znanstveni i tehnički poslovi skinuli su s ‘trona’ trgovinu’ Najveći poduzetnik postao je Pavao Vujnovac