KOLONIJE

Pad Njemačkog Kameruna

Wikimedia Commons
19.03.2018.
u 07:14

Prije izbijanja Prvoga svjetskog rata njemačke su snage u koloniji brojile manje od 2000 vojnika. Do sredine 1915. godine taj se broj povećao na otprilike 6000.

Njemačka je 1884. godine osnovala afrički protektorat Kamerun (nazvan po istoimenoj rijeci) u jeku velike Utrke za Afriku, okupacije, podjele i kolonizacije afričkog kontinenta od strane velikih europskih sila. Prije izbijanja Prvoga svjetskog rata njemačke su snage u koloniji brojile manje od 2000 vojnika.

Do sredine 1915. godine taj se broj povećao na otprilike 6000, ali i to je bilo mnogo manje od savezničkih snaga jer je Francuska Ekvatorijalna Afrika mogla mobilizirati više od 20.000, a Britanska Nigerija 7000 vojnika. Nijemci su bili suočeni s još jednim golemim problemom: nepovoljnim geografskim položajem. Kamerun se nalazio u okruženju, s obzirom da se Britanska Nigerija protezala prema sjeverozapadu, Belgijski Kongo prema jugoistoku, a Francuska Ekvatorijalna Afrika prema istoku i jugu.

Početkom rata u Europi 1914. godine njemačka je kolonijalna administracija u Kamerunu pokušala ponuditi neutralnost Britaniji i Francuskoj (što je bilo u skladu s Berlinskom konferencijom 1885. koja je uređivala odnose europskih sila u pitanjima vezanima uz njihove afričke kolonije), no Saveznici su ponudu glatko odbili pa su već 25. kolovoza 1914. britanske snage ušle u Njemački Kamerun iz triju smjerova, napredujući prema Mori (na sjeveru Kameruna), Garui (središnji Kamerun) i Nsanakongu (na jugu).

Prvi je okršaj kod Garue završio njemačkim povlačenjem, ali je sam grad ostao u njemačkim rukama, a Saveznici nisu uspjeli zauzeti ni njemačku utvrdu u Mori, već su je stavili pod opsadu koja je trajala do samog kraja kampanje u Kamerunu. Bitka kod Nsanakonga završila je, pak, iznenađujućom njemačkom pobjedom, no njemačka je pozicija ipak bila dugoročno neodrživa. U rujnu 1914. Nijemci su minirali ušće rijeke Kamerun kako bi zaštitili Doualu, najveći grad i trgovačko središte kolonije, ali grad je ipak prisiljen na predaju savezničkim snagama 27. rujna, a uskoro je uslijedila i okupacija ostatka obale.

Početkom 1915. godine većina se njemačkih snaga, izuzev onih u Mori i Garui, povukla u brdovitu unutrašnjost zemlje, a cijelo proljeće te godine Nijemcima je polazilo za rukom zaustavljati i odbijati savezničke napade. Sredinom godine Britanci uspijevaju zauzeti Garuu, što je oslobodilo savezničke snage u sjevernom Kamerunu i omogućilo daljnje napredovanje u unutrašnjost kolonije. Početkom 1916. godine zapovjednik njemačkih snaga Carl Zimmermann zaključio je da je kampanja izgubljena, s obzirom na nadiruće neprijateljske snage i sve slabiji njemački otpor pa su se njemački vojnici i civili povukli u neutralnu španjolsku koloniju Rio Muni, otkuda ih je većina prebačena natrag u Europu. Posljednji se njemački garnizon predao 28. veljače, čime je završena opsada More. Još prije okončanja borbi Britanija i Francuska dogovorile su među sobom podjelu Kameruna pa je Britanija dobila jednu petinu teritorija, dio koji se nalazio uz nigerijsku granicu, dok je Francuska dobila Doualu i središnje visoravni, većinu nekadašnjega njemačkog teritorija. Takva je podjela prihvaćena i na mirovnoj konferenciji u Versaillesu 1919. godine: novoosnovana Liga naroda povjerila je mandat nad tim područjem Francuskoj i Britaniji.

Francuski Kamerun stekao je neovisnost 1960. godine kao Republika Kamerun, dok je Britanski Kamerun nakon održavanja UN-ova referenduma 1961. godine podijeljen između Nigerije i Republike Kamerun.

Tekst je prvotno objavljen u tiskanom izdanju časopisa u veljači 2018. godine.



 
Ključne riječi

Komentara 1

DU
Deleted user
00:23 21.03.2018.

Imate li u planu obraditi temu njemackog otpora u istocnoj africi? Meni je osobno to najzanimljiviji dio rata u kolonijama.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije