1527.

Poginuo Krsto Frankopan

Wikimedia CC
06.10.2017.
u 20:25

Samo četiri dana nakon što je prešao Savu, Frankopan se sa 6000 ratnika dolinom Vrbasa 11. lipnja 1525. probio do iznemogle jajačke oaze.

Hrvatski ban i vojskovođa Krsto Frankopan preminuo je 27. rujna 1527. u kaštelu Martijanec kraj Ludbrega od posljedica rana što ih je zadobio dan ranije u opsadi Varaždina. U građanskom ratu što je uslijedio nakon poraza na Mohačkom polju, kao pristalica Ivana Zapolje, predvodio je vojsku protiv pristalica Habsburgovaca. Krsto Frankopan bio je sin Bernardina Ozaljskog i princeze Lujze Aragonske. Kao mladić stupio je u vojnu službu Habsburgovaca i uspješno ratovao protiv Mlečana u Istri i Furlaniji.

U lipnju 1514. zarobljen je pri napadu na Marano i zatvoren u Veneciji u duždevoj palači. U tamnici mu se pridružila i njegova žena Apolonija. Za boravka ondje dao je tiskati rimski brevijar u njemačkom prijevodu ukrašen drvorezima od kojih jedan prikazuje njega i Apoloniju kako mole. Nakon što je premješten u tamnicu u Milano iskoristio je ženinu bolest kako bi pobjegao. Teško bolesna Apolonija ostala je u Milanu i ubrzo umrla. Ponovno je stupio u službu Habsburgovaca, ali nakon što nisu ispunili neka njegova očekivanja, na  poziv oca vratio se u Hrvatsku.

Umjesto bolesnog oca otišao je u Rim moliti papu Hadrijana IV. za pomoć u obrani Hrvatske od Turaka. U lipnju 1525. uspio je, u jednom od najsmionijih ratnih pohoda u hrvatskoj povijesti, opkoljenom Jajcu dopremiti hranu i oružje.

Samo četiri dana nakon što je prešao Savu, Frankopan se sa 6000 ratnika dolinom Vrbasa 11. lipnja 1525. probio do iznemogle jajačke oaze. Nakon što je opskrbio grad hranom i streljivom, izazivački se utaborio pred zidinama naočigled nadmoćnije turske sile. No Turci nisu prihvatili bitku. Nakon toga kralj Ludovik II. imenovao ga je za vrhovnog zapovjednika vojske, ali ipak nije saslušao njegov savjet da ne započinje bitku kod Mohača prije nego on dođe s vojskom. Nakon poraza brani Hrvatsku i Ugarsku te se priklanja Zapolji koji ga je imenovao za bana.

Na saboru u Dubravi predvodio je slavonsko plemstvo koje je izabralo Zapolju za kralja, dok je hrvatsko plemstvo u Cetinu izabralo Ferdinanda Habsburškog. Bio je jedna od prvih žrtva građanskoga rata koji je uslijedio.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije