Istražujući doprinos branitelja Roma nailazimo na nekoliko lju­di za koje možemo reći da su he­roji i legende Domovinskoga rata. Među najpoznatijima i najemi­nentnijima je Ismet Muratović Pila koji svoje sudjelovanje zapo­činje prije samoga početka rata, još prije izbora davne 1990. godi­ne. Iako se o tome nije puno go­vorilo Ismet Muratović, Rom s Petruševca, bio je jedan od prvih članova i aktivista tada tek osno­vanog HDZ-a. - Pred same izbore 1990. bio sam jedini Rom na Pe­truševcu, i kao takav, među prvim članovima HDZ-a s ovog područ­ja. Svoj doprinos započeo sam kao aktivist, postavljajući plaka­te i dijeleći promotivne materija­le te sam se zbog svoje vidIjivo­sti izlagao mnogim opasnostima. Jugoslavija je još uvijek službe­no postojala, a ja sam se odlučno uključio u njeno rušenje i stvara­nje nove Hrvatske, - kaže Ismet. Krajem iste godine pristupio je Postrojbi "Ban Jelačič", što sma­tra izuzetnom časti, unutar koje je organizirao mjesne straže. Ismet Muratović odlučio se angažirati iz sličnih razloga kao i svi njego­vi suborci - Hrvatsku su oduvijek smatrali svojom domovinom koja ih je na neki način oblikovala, a nisu imali kamo pobjeći.

Naslovna fotografija: Ismet Muratović s Mićom i Novom, suborcima srpske nacionalnosti

Iako većinom nisu članovi HVI­DRA-e Romi branitelji danas su organizirani u nekoliko svojih udruga od kojih su najpoznatije Udruga Roma branitelja iz Domo­vinskog rata (predsjednik Nusret Seferović), Udruga Roma invali­da, dragovoljaca Domovinskog rata (predsjednik Agan Begano­vič) te Udruga Roma branitelja iz Domovinskog rata Primorsko­goranske županije (predsjednik Shemsi Islami).

U srpnju 1991. godine Murato­vić pristupa čuvenoj 99. brigadi ustrojenoj na zagrebačkoj Pešče­nici te u istoj ostaje sve do kraja rata 1995. godine. S tom postroj­bom došao je na područje Bano­vine gdje je postao zapovjednik voda, nakon čega su se zaputili prema Novoj Gradiški. - U Gra­diški su nas tukli i po 12 sati dnev­no. Srećom, pod svojim zapovjed­ništvom imao sam samo jednog ranjenika. Posebno se ponosi ak­cijama na planini Mala Kapela 1993. i 1994. godine. Najveća za­nimljivost iz tog razdoblja jesu dvojica Ismetovih suboraca srp­ske nacionalnosti, izvjesni „Mičo" i „Novo" koji su mu otvoreno re­kli da ih on, Ismet, „slobodno ubi­je ukoliko padnu u njihove (agre­sorske) ruke". Svoj ratni put Ismet Muratović, tada već invalid, završava 1995. godine kod Ogulina, prisutstvom u akciji „Oluja". Muratović je danas srčani bolesnik bez ikakvih prava koji s obitelji živi u trošnoj kućici na zagrebačkome Petruševcu, preživljavajući saku­pljanjem staroga željeza. Iako ne­voljko priča o ratu, ne krije ponos, ali ni činjenicu da za vrijeme rata prema njemu kao sudioniku nika­da nije bilo diskriminacije. Subor­ci su ga, kaže, poštovali. Svojim je odlaskom ostavio suprugu s pete­ro djece. Sve neugodnosti uslijedi­le su nakon završetka rata. Iako za sve što govori ima pisane dokaze, ljudi mu i dalje ne vjeruju i poku­šavaju umanjiti njegov doprinos diskriminirajući ga zbog njegove narodnosti. Upravo iz tih razioga priznaje da se ne bi ponovo uklju­čio u rat ukoliko bi bilo potrebno. Unutar 99. peščeničke brigade, svih ratnih godina, sudjelovao je i Nusret Seferović, današnji pred­sjednik Udruge Roma branitelja iz Domovinskoga rata. Seferović svjedoči kako je u toj brigadi bilo 37 Roma s područja Peščenice. Svoje sudjelovanje u popratnom vodu brigade počinje u Pokup­skom i Stankovcima, nakon čega nastavlja djelovati u Novoj Gra­diški, zatim po Sisačko-moslavač­koj županiji, Ogulinu, Gospiću te na kraju u „Oluji". Kao i Ismet Mu­ratović, Seferović također svjedoči o odsutnosti diskriminacije za vri­jeme rata. Kao i u prethodnome slučaju, netrpeljivosti su se počele pokazivati tek nakon rata. - Bez obzira na to jesam li ja sudjelovao ili ne, izgleda da ću za mnoge dru­ge uvijek biti crni Ciganin, - povri­jeđeno dodaje. Anegdota koje se najbolje sjeća jest ona s početka akcije „Oluja" 1995. godine kada se „našao pod paljbom UN-ovih `plavaca' koji su se u sjevernoj Lici nalazili ispred Vojske Srpske Kra­jine". - Srećom, prošao sam bez većih ozljeda, osim što su me su­borci izvlačili iz bodIjikave žice u koju sam se zapleo nedaleko od češkog bataljuna UNPROFOR-a. Seferović danas živi s obitelji na Kozarevim putovima. Njegova Udruga dobiva po nekoliko tisuća kuna pomoči od kojih uglavnom organizira druženja sa suborci­ma unutar udruge te pomaže po­trebitim obiteljima romskih, ali i drugih branitelja.

>>Romi branitelji u borbi za Hrvatsku 1. dio

Sudjelovanje ostalih romskih le­gendi potvrđuje da su Romi bili rasprostranjeni po različitim voj­nim strukturama. Među njima se nalaze pok. Idriz Zahirović - Mu­nja, pripadnik ranih formacijaVoj­ne Policije; pok. Ismet Seferović, pripadnik HOS-a; pok. Predrag Dedić - Kombi, koji je bolovao od PTSP-a te si je iz očaja oduzeo ži­vot. „Kombr je bio pripadnikVP-a zajedno sa spomenutim Idrizom Zahirovićem, a zatim se pridružio „Tigrovima". Od stopostotnih in­valida Domovinskoga rata, treba spomenuti Emila Kinga, Roma iz 57. gardijske brigade "Marijan Ce­ljak", dok ostalim živućim vetera­nima pripada i Hasan Delić koji je, prema riječima g. Seferovića, bio jedan od izviđača neposredno prije početka „Oluje". Među naj­značajnijim romskim branitelji­ma iz toga doba i pokojni je Zarif Ahmetović - Bici, koji je sudjelo­vao kao diverzant unutar 144. se­svetske brigade, a kao dragovoljac bio je prisutan od samih početa­ka, od ljeta 1990. godine do rane jeseni 1992. godine. Naposljetku, vjerojatno napoznatiji Rom u Hr­vatskoj, Sead Hasanović - Braco (poznat iz emisija Željka Malnara) bio je aktivni pripadnik HOS-a ra­nih devedesetih.

Svim navedenim Romima, i mno­gim drugima, dodijeljene su Spo­menice domovinskoga rata. Veći­na ih nailazi na diskriminaciju i birokratske poteškoće. O Romima braniteljima Domovinskog rata potrebna su daljnja istraživanja, koja će im, nadajmo se, pomoći u ostvarivanju prava i priznanja, a koja će nama ostalima još više otvoriti oči o nedovoljno nag,la­šenim detaljima iz Domovinskog rata.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura