Zbog polaganja prava na englesko prijestolje, Vilim, vojvoda Normandije napao je Englesku blizu Pevenseya na jugoistočnoj obali Britanije, piše History.
Njegova pobjeda nad kraljem Haroldom II. u bitki kod Hastingsa označila je početak nove ere u britanskoj povijesti. Vilim je bio nezakonit sin Roberta I., vojvode Normandije i njegove priležnice Arlette, kožareve kćerke iz Falaisea. Vojvoda, koji nije imao ostalih sinova odredio je da mu Vilim bude nasljednik. Kada je vojvoda preminuo 1035. godine, Vilim je postao vojvoda Normandije sa svojih sedam godina. Pobune su bile česte tijekom njegove vladavine te je mladi vojvoda izbjegao smrt nekoliko puta. Do svoje dvadesete godine, Vilim je postao ozbiljan vladar te je podržavao francuskog kralja Henryja I. Henry mu je kasnije postao protivnik, ali je Vilim preživio sve pokušaje da se svrgne s vlasti te 1063. godine proširio svoju kneževinu na provinciju Maine.
1051. godine Vilim je navodno posjetio Englesku te se susreo sa svojim rođakom Edwardom Ispovjednikom koji nije imao djece. Na svojoj smrtnoj postelji Edward je dao kraljevstvo u ruke Harolda Godwinea, vođe najjače plemićke obitelji u Engleskoj koja je tada bila snažnija i od kralja. U siječnju 1066. godine kralj Edward je preminuo, a novi je kralj postao Harold Godwine - Harold II. Vilim je odmah proglasio njegovu vladavinu upitnom. U međuvremenu je norveški kralj Harald III. imao planove za Englesku, a imao ih je i Tostig, njegov brat. Kralj Harold je skupio svoje postrojbe očekujući Vilimovu invaziju. Tostig je skupio snage s kraljem Haraldom III. te napao Englesku iz Škotske. Dana 25. rujna Harald ih je susreo kod Stamford Bridgea, porazio im vojske te ih ubio. Ubrzo je Vilim stigao u Englesku kod Pevenseya.
Sa svojih 7 000 vojnika i konjanika zauzeo je Pevensey te započeo marš prema Hastingsu gdje je pauzirao kako bi regrupirao svoje postrojbe. Dana 13. listopada Harald je stigao kod Hastingsa, a idućeg je dana Vilim napao sa svojom vojskom. Na kraju krvave bitke koja je trajala cijeli dan kralj Harald je pogođen strijelom u oko te je Vilim porazio njegovu vojsku.
Vilim je ubrzo zauzeo London. Na Božić 1066. godine Vilim je okrunjen kraljem Engleske te tako postao prvi normanski kralj. Okrunjen je u Westminsterskoj katedrali te tako prekinuo anglo-saksonsku lozu vladara u Engleskoj. Francuski je jezik postao službenim jezikom dvora te se ubrzo promiješao s anglo-saksonskim jezikom. Tako je nastao moderni engleski jezik. Vilim je bio vrlo uspješan engleski kralj te je izdao Knjigu sudnjeg dana u kojoj je bilo zabilježeno "što je i koliko imao svatko tko je posjedovao u Engleskoj zemlju i stoku, i koliko je to vrijedilo". Nakon njegove smrti 1087. godine kraljem je postao njegov sin Vilim II., drugi normanski kralj Engleske.
>>Bitka kod Poitiersa 1356. godine
