Domovinski rat

Svjetske reakcije na operaciju "Maslenica"

Svjetske reakcije na operaciju "Maslenica"
Vojna povijest
10.01.2013.
u 22:43

Hrvatska je bila daleko i od jednoglasne osude i od bilo kakvih sankcija. Velike sile i međunarodni posrednici gledali su svoje interese

U Hrvatskoj se o međunarodnoj reakciji na akciju „Maslenica“ dosada relativno često govorilo, ali u onome što je rečeno dominiraju tvrdnje da je postojao značajan međunarodni pritisak na Hrvatsku nakon pokretanja akcije. Prema načelniku Glavnog stožera HV-a iz 1993., generalu Bobetku, međunarodne reakcije i prijetnje gotovo su upropastile hrvatsku akciju i pobjedu pretvorile u poraz. Nakon druge predviđene etape, akcija je morala biti prekinuta što je moglo biti pogubno za razvučene i neukopane hrvatske postrojbe. Novinski tekstovi pri obilježavanju obljetnice akcije u godinama nakon rata samo se usputno dotiču međunarodne reakcije, a tada se naglašavaju negativne reakcije, osude iz svijeta i pritisci za prekid djelovanja.
Smatram da međunarodna reakcija nije bila u potpunosti takva kakva se mogla naizgled protumačiti i kakvom se prikazivala u Hrvatskoj, čak štoviše da je u određenim aspektima bila upravo suprotna i to od tamo gdje se to najmanje očekivalo – iz Francuske i od lorda Davida Owena.
U siječnju 1993. veći dio pozornosti međunarodne politike bio je usmjeren na Bosnu i Hercegovinu. Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji u Ženevi (MKBJ) održala je 2. siječnja 1993. svoju prvu plenarnu sjednicu kojom su predsjedavali Cyrus Vance (bivši američki državni tajnik) i lord David Owen (bivši britanski ministar vanjskih poslova), iskusni međunarodni posrednici. Na sjednici MKBJ-a od 2. siječnja svim stranama predstavljen je Vance-Owenov mirovni plan za BiH. Predsjedavajući Owen i Vance željeli su pod svaku cijenu nametnuti prihvaćanje svog plana. Plan je bio vrlo povoljan za Hrvate, čije prihvaćanje nije bilo upitno. Beograd je bio, barem načelno, za prihvaćanje plana, ali bosanski Srbi nisu željeli prihvatiti plan jer je smanjivao njihov teritorijalni udio. Predsjednik Izetbegović nije bio oduševljen planom jer „ozakonjuje etničko čišćenje“. Članice EZ-a podržavale su plan, uključujući i Njemačku. Rusija je podržavala plan i nastojala izvršiti pritisak na Srbe da ga prihvate. Strategija predsjedavajućih za pridobivanje zaraćenih strana za prihvaćanje plana bila je izolacija protivnika plana.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije