DRUGI SVJETSKI RAT

Njemačke ratne fotografije iz bitke za Monte Cassino - 2. dio

BB
Foto: Bundesarchiv
1/17
20.01.2015.
u 16:44

Tek nakon što su saveznici pokrenuli još jednu veliku ofenzivu 22. svibnja 1944. godine, osvojen je samostan i probijena je njemačka obrambena linija. Cesta prema Rimu je konačno otvorena.

U ovom drugom djelu pogledat ćemo njemačku stranu tijekom bitke za samostan na vrhu planine Monte Cassino.

>>Njemačke ratne fotografije iz bitke za Monte Cassino - 1. dio

Slike su izradili njemački ratni fotografi. Tijekom veljače i ožujka 1944. godine odvijala se bitka za grad Cassino i samostan na vrhu planine. Tek nakon što su saveznici pokrenuli još jednu veliku ofenzivu 22. svibnja 1944. godine, osvojen je samostan i probijena je njemačka obrambena linija. Cesta prema Rimu je konačno otvorena.

Foto: Bundesarchiv

Svećenik Montecassina pregledava pakiranje umjetnina iz samostana koje se transportiraju na sigurnije mjesto. Transport je organizirano njemački časnik Julius Schlegel (katolik iz Beča)

Foto: Bundesarchiv

Biskup Geregorio Vito Diamarre, svećenik iz samostana pregledava kartu tijekom pakiranja umjetnina.

Foto: Bundesarchiv

Talijanski svećenik ulazi u auto tijekom evakuacije iz samostana.

Foto: Bundesarchiv

Umjetnine se unose u kamione. Na slici su prikazani vojnici divizije Hermann Goring.

Ostatak slika možete pogledati u galeriji

Izvor: WHO

Komentara 2

Avatar reference
reference
17:18 20.01.2015.

ovaj svabo na slici ima sajkacu

Avatar commentator
commentator
20:17 21.01.2015.

Lijepo je što je večernjak dotaknuo tu temu, ali iznio ju je samo kao oglođenu kost, bez mesa. Priča je mnogo fascinantnija (imate ju na internetu, ali treba pročitati bar 3 dobra izvora da se može sagledati šire i potpunije.)) Prije svega neistina ili barem poluistina je da je samo ovaj bečanin spasio blago, uz njega koji je bio katolik za to se zauzeo i Maximilian Becker, koji je bio protestant. I tu je već lijepota toga pošto su dvojica iz različitih "vjerskih tabora" radila za opće dobro. Fascinantna priča se nastavlja tako što da spase sve slike, rukopise, knjige, i kipove koje su mogli prenositi su uspjeli samoinicijativno osigurati ne manje nego sto - 100 kamiona (i goriva za kamione.) A to u ono vrijeme njemačkog bježanja prema sjeveru, kada su im sva prijevozna sredstva trebala isto kao i gorivo, je bilo čudo, (ČUDO.) Ali teorija o čudu se može nastaviti time što kada je krenuo posljednji kamion samo što nisu počele padati bombe ustvari već su počele, ali ni jedan od ovih stotinu kamiona, znači ni jedan nije bio pogođen, svi su stigli na odredište u Rimu. Zanimljivo je i kako su morali angažirati lokalno stanovništvo koje je potražilo zaštitu u samostanu, da grade drvene sanduke za sve knjige, slike i statue. Zamislite gradnja drvenih sanduka, ne sječam se otkud im drva, sječam se da su plačali te ljude sa cigaretama i nešto za jesti. Na kraju su prenjeli umjetnine, biblioteku, one opate koji nisu htjeli ostati i žene i djecu. Neki su ostali, nisu htjeli napustiti, čini mi se. Ova dvojica njemačkih časnika zaslužuju kip visok barem 3 metara. I onda je krenulo divljačko bombardiranje, divljačko i glupo, jer kako znamo njemci nisu bili u samostanu nego dalje, i kada su ga trupci uništili, poslužio je kao odlični "stronghold" za njemce koji su se brzo popeli i sakrili u ruševinama kada je prestao "bal bombardera." Naravno njemci su ipak potučeni i to dosta, ako ne prvenstveno od Poljaka, koji su im htjeli "vratiti za napad na Poljsku." Pogledajte fotografije, onu prvu i onu sa biskupima onaj vojnik u stvari časnik, onakav skroman po izgledu je bio taj Julius Schlegel, i njegov suborac kao što napisah Maximilian Becker, su dvojica koja svijetle, hajde nisam dostojan da napišem više od nekih poginulih tamo, ali svjetle više od mnogih časnika takozvanih "dobrih saveznika" koji su bili u onom "teatru događanja."

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije