PRVA FRANCUSKA INTERVENCIJA U MEKSIKU

Znate li da su Meksiko i Francuska zaratili zbog običnog slastičara?

Rat
Foto: Horace Vernet 1878
25.01.2017.
u 07:46

Sve je započelo 1821. godine kada je Meksiko proglasio neovisnost od španjolskog carstva

Godine 1830. francuskom se kralju obratio jedan slastičar. Kao rezultat toga, Francuska je napala Meksiko, utemeljen je praznik Cinco De Mayo te je izmišljena žvakaća guma, piše History.

Sve je započelo 1821. godine kada je Meksiko proglasio neovisnost od španjolskog carstva. To je rezultiralo s 20 različitih predsjednika u 20 godina, a frakcije su se stalno sukobljavale u pokušaju preuzimanja kontrole nad zemljom.

Godine 1828., predsjednik Guadalupe Victoria smijenio je Lorenza de Zavalu, tada meksičkog guvernera. Na štetu predsjednika Victorije, Zavala je imao potporu generala Antonija Lopeza de Santa Anne. Kao rezultat toga, u Ciudadu de México (Mexico City) nastao je totalni kaos jer su se obje strane borile za kontrolu.

Na kraju je Zavala pobijedio. Ni jedna strana nije marila za civilne žrtve i štetu. Meksiko je desetljećima osjećao posljedice tih sukoba. Uz veliku štetu nastalu u sukobu, uništena je i francuska slastičarnica u dijelu grada Tacubaya koja je pripadala gospodinu Remontelu. Meksički vojnici nisu samo uništili slastičarnicu već su je i opljačkali. Užasnuti Remontel zatražio je kompenzaciju od meksičke vlade, ali su ga ignorirali.

Godine 1833., Santa Anna postao je predsjednik. Dvije godine kasnije, veliki dio Meksika postao je današnji Teksas te je Santa Anna odlučio vratiti dio zemlje matici. Iako je porazio pobunjenike u bitki kod Alama, oni su ga porazili u bitki kod San Jacinta. Gubitak Teksasa nije naštetio samo njegovoj reputaciji već je bacio i Meksiko u veliku financijsku nestabilnost. Iako su Francuzi dali pozajmice u milijunima kako bi se platili pokušaji Santa Anne da ponovno zauzme Teksas, ipak nisu bili zadovoljni. Međutim, kada je Remontel ponovno zatražio kompenzaciju 1837. godine, a ovoga puta uputio je zahtjev za posredovanjem francuskom kralju Luj-Filipu, pogodio je pravo vrijeme. Grof Antoine Louis Deffaudis zaplovio je te zatražio novog predsjednika Anastasija Bustamantea da plati Remontelu 60.000 meksičkih pesosa za uništenu radnju. Međutim, francuski slastičar nije bio jedini Francuz koji je tada patio.

Francuski poslovni ljudi morali su stalno davati zajmove vladinim službenicima. Deffaudis je zatražio kompenzaciju, ali je Bustamante odbio. Deffaudis se vratio 21. ožujka 1838. godine s deset bojnih brodova i ultimatumom da Meksiko mora platiti 600.000 pesosa do 15. travnja.

Bustamante je opet odbio te je 15. travnja Karlo Luj Josip Bazoch, kapetan francuske fregate koja je tada imala 60 topova, blokirao luku Veracruz. Kada su pregovori propali, kralj Luj-Filip je naredio blokadu Meksika od Yucatana do rijeke Rio Grande.

Održan je još jedan sastanak 15. studenoga, ali Francuzi su sada tražili dodatnih 200.000 pesosa kako bi pokrili svoje izdatke. Meksikanci su opet odbili te je kontraadmiral Charles Baudin napao utvrde grada kod San Juan De Ulua te započeo bitku za Veracruz 27. studenoga, koja je završila sljedećeg dana kada je grad pao.

Ususret ovoj prijetnji, frakcije Meksika konačno su se ujedinile te je Bustamante izjavio Francuzima da se pozdrave s novcima. Santa Anna, koji se sramotno povukao, ponudio je svoje usluge vladi. Bez ikakvog drugog izbora, morali su to prihvatiti.

Brzo je došao u Veracruz te poveo protunapad 30. studenoga. Tijekom njegova napada, francuski mu je top odsjekao prst na desnoj ruci te pogodio lijevu nogu iznad koljena koja se odmah trebala amputirati. Noga je sačuvana te pokopana uz najviše vojne počasti u Ciudad De Méxicu. Ubrzo je postao heroj – simbol meksičkog otpora Francuskoj. Uskoro je ponovno ušao u politiku.

Međutim, trebalo se obraniti od Francuza. Kako bi zaobišli blokadu, Meksikanci su krijumčarili dobra i zalihe u grad Corpus Christi u Teksasu i izvan njega. Tada još nije bio dio američke unije. Uskoro se umiješala, naravno, Amerika. Meksiko je platio 600.000 pesosa, a Francuska je oprostila dodatnih 200 000 pesosa prije nego što je povukla svoju flotu dva dana kasnije. Meksiko je od tog trenutka bio "švorc".

Kasnije je postalo još gore. Godine 1845. Amerika je pripojila Teksas. Uskoro je došlo do Meksičko-američkog rata (1846. do 1848.) jer je Meksiko i dalje smatrao Teksas svojim područjem. Tijekom bitke kod Cerro Gorda 18. travnja 1847. godine, 4. postrojba dragovoljne postrojbe pješaštva države Illinois pokrenula je iznenadni napad na logor Santa Anne. On je pobjegao, ali je za sobom ostavio svoju nogu; danas je ta noga u Vojnom muzeju države Illinois.

Meksičko-američki sukob bio je još čavao u lijesu meksičke ekonomije te je uskoro došlo do još jednog rata s Francuskom jer nisu mogli platiti milijune koje duguju. Rat je kulminirao bitkom kod Puebla 5. svinja 1862. godine. Iako su Francuzi bili favoriti, Meksiko je pobijedio te se od tada slavi Cinco De Mayo (5. svibnja) do danas.

Međutim, Teksas je bio izgubljen te se Santa Anna opet osramotio. Protjeran je iz Meksika nekoliko puta, ali nikada nije odustao od ponovnog zauzimanja Meksika. Godine 1869., 74-godišnjak je živio na otoku Staten u New Yorku kada mu je sinula vrlo zanimljiva ideja.

Uvezao je tziktli (sok koji se kuha dok ne postane gusta ljepljiva pasta od plodova voćke sapodile, meksičkog stabla koje raste u tropskim kišnim šumama Srednje Amerike. Tziktli se dobiva kuhanjem soka dok se ne zgusne u pastu. Ona se zatim ručno razvlači i ujednačuje da bi se potom ohladila i oblikovala u tvrde kocke) u New York kako bi zamijenio gumu u kotačima kočija. Želio se obogatiti te podići vojsku. Radio je s američkim znanstvenikom Thomasom Adamsom na formuli, ali nije uspio. No Adams je uskoro razvio "Chiclets" te je od tog trenutka rođena industrija žvakaćih guma

>>Velika Britanija poslala po prvi puta tenkove Eurotunelom

>>Francuske snage okupirale Krf

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije