Izbori u Americi i protuterorizam

Konvencije središnjih američkih političkih stranaka (Republikanska i Demokratska) oduvijek su zaokupljale pažnju ne samo američke, već i svjetske javnosti. Na njima se, tradicionalno, odlučivalo tko će biti predsjednički kandidat, dok danas konvencije služe za formalizaciju ranije donesenih odluka o predsjedničkim kandidatima. Bez obzira na američke izborne korekcije, konvencije su oduvijek uvod u dvomjesečni proces predsjedničkih izbora, čiji konačan ishod ima presudno značenje, i to ne samo za Ameriku, već i za cijeli svijet, često ne samo u mandatnom četverogodišnjem razdoblju, već i duže.
Mnogi unutaramerički subjekti, sudionici i procesi u manjoj ili većoj mjeri, izravno ili neizravno utječu na američko javno mnijenje i američke birače tijekom predsjedničke kampanje. Nije zanemariv ni utjecaj iz međunarodnog okruženja, prvenstveno onaj koji proistječe iz pozicije moćne Amerike na međunarodnoj sceni i posljedica i efekata američkog djelovanja u međunarodnom okruženju. Stoga je sasvim logično da predsjednički kandidati i njihovi stožeri u izbornom procesu ništa ne prepuštaju slučaju; i najmanji detalj nastoje iskoristiti za sebe kako bi pridobili naklonost birača. Ulog je naprosto prevelik: zauzimanje pozicije predsjednika najmoćnije države, a time i svjetskog lidera.